Najnovija Europska direktiva o izaslanim radnicima koju snažno zagovara francuski predsjednik Emmanuel Macron, tiče se i oko 40-tak tisuća hrvatskih izaslanih radnika.
Direktiva ima za cilj osigurati ujednačenije uvjete rada izaslanih i domicilnih radnika u zemljama članicama, trebala bi skratiti period na koji radnik može biti izaslan rad te obvezuje tvrtke da radnike plaćaju prema uvjetima zemlje primateljice. No, unatoč rastu cijena rada, time se pogoršavaju uvjeti rada u EU za hrvatske tvrtke koje zapošljavaju izaslane radnike, tvrde iz hrvatskih tvrtki u Njemačkoj.
Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, u razgovoru za Fenix Magazin istaknuo je kako hrvatska vlada, kao i njegovo ministarstvo, žele zaštiti izaslane radnike ali i interese hrvatskih poduzetnika u inozemstvu.
FM: Kako Vaše ministarstvo kojem ste na čelu, i Vi kao ministar možete pomoći u rješavanju problema izaslanih radnika?
Pitanje izaslanih radnika je šire europsko pitanje kojim se cijela Europska unija bavi već godinama. Što se tiče Hrvatske, od preko 33 tisuće hrvatskih radnika kojih je bilo 2015. godine, nešto više od 22 tisuće je izaslano je upravo u Njemačku.
Stav Hrvatske, kojeg smo i na Europskom vijeću u listopadu prošle godine pokazali, je da smo imali izdvojenu izjavu s Republikom Latvijom u kojoj smo istaknuli da tražimo dulji period za prilagodbu – minimalno pet godina. Tražili smo i da se radnici mogu izaslati ne na 12 + 6 mjeseci, već da to ostane na 24 mjeseca.
Također smo zatražili i da pitanje cestovnog prometa ne bude riješeno ovom Direktivom smatrajući da je preuranjeno za opći pristup koje su ostale države članice predlagale. Hrvatska kao članica Europske unije i dalje će se kroz Vijeće i Europski parlament zalagati za komponente koje sam najavio. Na nedavnom sastanku sa gosp. Zoranom Andročecom (direktorom Gospodarskog interesnog udruženja INGRA-DET) u Zagrebu, istaknuo sam želju Vlade RH da se navedene komponente uvrste u Direktivu, a potom sam se našao s hrvatskim gospodarstvenicima u Frankfurtu kojima je ta tema u fokusu. Najveći problem poslodavaca u Hrvatskoj danas, a i onih koji imaju izaslane radnike, je pitanje dostupnosti kvalitetne radne snage.
Hrvatska želi aktivirati domaću radnu snagu, imamo 196 tisuća nezaposlenih koje želimo aktivirati. Ulažemo u njihovu prekvalifikaciju te mjerama aktivne politike zapošljavanja ulažemo 2,5 milijarde kuna u programe s ciljem rasta plaća i zadržavanja mladih u RH. Po prvi puta smo značajno povisili kvote za uvoz radne snage, prvenstveno u sektorima građevine i turizma, no želja nam je educirati domaću radnu snagu prije turističke sezone, kao i prije sezone građevinskih radova.
FM: Spomenuli ste status izaslanog radnika koji ne može trajati dulje od 12 mjeseci, nakon čega se eventualno može produljiti za još 6 mjeseci. Ako se to ne promijeni, koliko je to na štetu hrvatskih poslodavaca koji time ne mogu ispoštivati poslovne ugovore u zemlji domaćinu?
To je pitanje šire europske inicijative. Njemačka i Francuska su predvodnice u toj direktivi. Naravno da Hrvatska želi zaštiti i svoje poslodavce, ali i svoje radnike. Moto direktive je „jednaka plaća za jednak rad“. Zauzeli smo stav koji smo iskazali kroz izjavu sa Republikom Latvijom i tražili smo dulji period prilagodbe, odnosno na 24 mjeseca, potom izdvajanje cestovnog prometa, jednako tako ćemo se kroz sve to boriti kroz Europski parlament. Uskoro ću održati sastanak i sa našim europarlamentarcima kako bi koordinirali stav u Europskom parlamentu, koji će onda u trijalogu s Komisijom i Vijećem usvojiti direktivu.
FM: Vlada je nedavno završila projekt kampanje za suzbijanje rada na crno. Što je s hrvatskim građanima koji dolaze u Njemačku i rade na crno? Nedavno je u Njemačkoj provedena racija, a nerijetko uhvate baš hrvatske državljane.
Kampanja „Stop radu na crno“ bila je fokusirana na neprijavljeni rad u Hrvatskoj, no dio je šire EU inicijative u borbi protiv neprijavljenog rada kojom smo ojačali inspekciju rada putem EU projekta u vrijednosti preko 1 milijun eura. Mogu reći da smo ulaskom Hrvatske u EU dio jedinstvenog tržišta i svaka država se bori za sebe na svoj način da spriječi neprijavljeni rad, no dobar dio se može spriječiti i kroz koordinaciju država članica. Neprijavljeni rad negativno utječe na gospodarstvo, a Hrvatska je tu negdje malo ispod prosjeka EU, gdje se procjenjuje da između 10 i 20 posto BDP-a otpada na neprijavljeni rad. U Hrvatskoj postoji nekoliko vidova neprijavljenog rada, od toga da je netko u potpunosti neprijavljen, prijavljen na minimalnu plaću pa ostatak prima „ispod stola“, kao i pitanje koje će biti sve aktualnije a tiče se neprijavljenog rada stranih radnika. Imamo sve veći dotok strane radne snage s povećanim kvotama za strane radnike, gdje je nužna pomnija kontrola neprijavljenog rada.
Smatramo da rad na crno šteti i poslodavcima i radnicima, i kao svaka država EU, dio smo jedne šire inicijative za borbu protiv rada na crno. Proveli smo projekt, ojačali smo rad, prvenstveno inspekcije rada koja je bolje povezana s ostalim inspekcijama i koja će proaktivnije gledati i provjeravati rad na crno. Neprijavljeni rad šteti poslodavcima koji uredno izvršavaju svoje obveze i time su manje konkurentni, ali i radniku koji nema regulirana svoja prava. Kako bi povećali uvjete rada u sezoni i smanjili neprijavljeni rad, raspisat ćemo uskoro natječaj za socijalne partnere u vrijednosti 6 milijuna kuna, kojim želimo povećati kvalitetu uvjeta rada u sezoni, ali i smanjiti razinu neprijavljenog rada. Poručio bih i hrvatskim građanima u Njemačkoj da se ne upuštaju u rad na crno, jer ono dugoročno šteti i njima samima.
Želimo zaštititi radnike
FM: Kakvo je vaše mišljenje o Europskoj direktivi o izaslanim radnicima? Nije li ona štetna za hrvatske firme, a samim time i Hrvatsku državu, jer će izaslani radnici prijeći u njemačke i druge tvrtke?
Pitanje je šire rasprave o direktivi upućenim radnicima. Želimo ih zaštiti i upravo zato sam se i našao s hrvatskim poduzetnicima da vidimo na koje sve načine možemo implementirati naše stavove u Direktivu te na koji način ojačati suradnju s hrvatskim tvrtkama u inozemstvu. Cilj nam je da zaštitimo radnike, ali i osiguramo konkurentnost hrvatskih tvrtki na zajedničkom tržištu Europske unije.
Fenix-magazin/Marijana Dokoza
Cijeli razgovor pročitajte u tiskanom izdanju Fenix Magazina koji je u prodaji u Njemačkoj, Švicarskoj, Austriji i Luxembourgu…
