„Virgilovi svjetovi – Izbor iz grafičkog opusa”, bio je naziv izuzetno zanimljivog predavanja i velebne izložbe o hrvatsko-francuskom slikaru, grafičaru i pjesniku svjetskog glasa, Virgiliju Nevjestiću koji je rođen u Kolu kraj Tomislavgrada, a koju su u srijedu navečer u Hrvatskom centru u Beču vrlo profesionalno organizirali Hrvatski centar (Centar.Art) i Zaklada Virgilije Nevjestić iz Zagreba.
IZ BEČA PIŠE: Snježana Herek
Izložba je organizirana u povodu obilježavanja 90. godišnjice rođenja Virgilija Nevjestića (1935.-2009.).
Sve goste, među kojima su bili i dr. sc. Snježana Pintarić, poznata hrvatska povjesničarka umjetnosti i sada već umirovljena dugogodišnja ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, upraviteljica zagrebačke Zaklade Virgilije Nevjestić Vesna Jurić Bulatović, te Nevjestićev nećak Ivan sa suprugom Micom, uvodno je pozdravila djelatnica Hrvatskog centra u Beču i predsjednica bečkog ogranka Matice hrvatske Adrijana Markon Jurčić. Ispred hrvatskog Veleposlanstva u Beču, nazočan je su bio opunomoćeni ministar Josip Špoljarić, ali i referentica za kulturu i medije Katarina Dorkin Križ.
Najistaknutiji hrvatski grafičar 20. stoljeća
O životu i radu Virgilija Nevjestića, najistaknutijeg grafičara 20. stoljeća, i to svjetskog sjaja, govorila je autorica bečke izložbe, kustosica dr. Snježana Pintarić.
Govoreći o umjetniku, posebno je istaknula da je nakon završene Akademije umjetnosti u Zagrebu 1963. godine svoju iznimnu karijeru započeo u Parizu 1967. godine. Upravo u glavnom gradu Francuske nastao je Virgilijev fascinantan opus. I impresivna, 40-godišnja umjetnička karijera, s izložbama u najprestižnijim europskim i svjetskim kulturnim središtima, muzejima i galerijama.
“Na pariškoj umjetničkoj sceni, ime Virgilija Nevjestića, višestrukog dobitnika brojnih nagrada i priznanja, postalo je nezaobilazno”, rekla je dr. Pintarić. Uz napomenu kako ga službena kritika smatra jednim od najistaknutijih francuskih i europskih grafičara 70-tih i 80-tih godina.
“Virgilije je vrlo rano razvio svoj prepoznatljiv stil. Profinjenim vizualnim jezikom figuracije, s povremenim prodorima u lirsku apstrakciju, stvara neobične svjetove nadrealističkog ugođaja, bogate simbolikom i naracijom”, naglasila je autorica izložbe.
Napomenula je kako umjetnik “crpi motive iz svojih snova, strahova, pjesništva i svega što ga osobno zaokuplj i, prenosi ih u grafičke otiske – i tako nastaju impozantne slike i priče”. A teme koje obrađuju su intuicija i stvarnost, unutarnji konflikti – rođenje, smrt, starost …, ali i društvo i politiku, svijet umjetnosti itd.
Vrhunac grafičke vještine
Zanimljivo je također bilo čuti kojim je sve tehnikama radio Virgilije Nevjestić, čija su umjetnička djela “vrhunac grafičke vještine”. Posebice kada se radi o akvatinti, kompliciranom i zahtjevnom grafičkom procesu, koji je, kao što je rekla kustosica, Virgiliju “otvorio nove mogućnosti, posebice u kombinaciji s drugim grafičkim tehnikama (suha igla, bakropis, bakrorez, mezzotinta) ili crtežom”.
Dr. Pintarić je također govorila o Virgilijevom profinjenom, ali snažnom kolorizmu i čarima boja, koje doprinose vizualnoj atraktivnosti izložbenog postava.
“Bio je majstor minijaturnog grafičkog prikaza, o čemu svjedoče njegove brojne grafike malog formata”, rekla je dr. Pintarić, dodavši kako je umjetnik “neprestano eksperimentirao”. Radio je i formate veće od dva metra , na velikom grafičkom stroju.
“Njegovo grafičko stvaralaštvo iznimno je opsežno i broji tisuće i tisuće grafičkih listova, desetke grafičkih mapa i bibliofilskih izdanja”, naglasila je kustosica izložbe u svom predavanju. Napomenula je kako usporedo s radom u grafici Nevjestić realizira brijne slikarske kompozicije u tehnici ulja, pastela i akvarela. Osim toga bio je i pjesnik. Izašlo mu je nekoliko pjesničkih mapa. U svakom slučaju svestran umjetnik!
Pariško razdoblje
“Najplodniji i najaktivniji dio njegovog života i rada, kada redovito izlaže u Francuskoj, uključujući i samostalnu izložbu u Centru Pompidou 1982. godine, te u Hrvatskoj i drugim zemljama i osvaja brojne nagrade bile su posebice, dekade 1970. i 1980.”, ustvrdila je dr. Pintarić.
“Izložbom Virgilovi svjetovi – Izbor iz grafičkog opusa, željeli smo hrvatskoj zajednici u Beču predstaviti Virgilija Nevjestića kao autora koji je na umjetnički iznimno uvjerljiv i inteligentan način svoje umjetničke težnje prenio u mediju grafike. Izložba se sastoji od dva dijela: U prvom dijelu predstavili smo radove 60-tih godina s figurativnom tematikom posvećene rodnom kraju – crno-bijele grafike rađene u tradiciji zagrebačke škole grafike. U drugom dijelu smo predstavili izbor najznačajnijih radova nastalih u razdoblju od 1967, od dolaska u Pariz.
Fenix-magazin/SIM/Snježana Herek
