U prigodi svečanog obilježavanja 31. obljetnice Dana obrane Zadra, koji se obilježio 6. listopada, u maloj izložbenoj dvorani Kneževe palače u ponedjeljak, 3. listopada 2022. godine otvorena je izložba slika i zapisa Ratni sanitet u obrani Grada u organizaciji Udruge liječnika dragovoljaca 90.-91.
Izložbu je otvorio dr. Petar Lozo, pritom istaknuvši kako je na izložbi predstavljena građa prikupljana čak šest godina uz veliku pomoć članica udruge “Žene u Domovinskom ratu Zadar”.
-U prigodi otvaranja izložbe „Ratni sanitet u obrani Grada“ koju će posjetitelji moći vidjeti do subote 8. listopada 2022., pripala mi je, za mene, iznimna čast kazati uvodno slovo prigodom otvaranja ove izložbe ratnih slika i zapisa “Istine o zdravstvenim djelatnicima u obrani našeg Grada”, kojom mi kao Podružnica Zadar i Udruge liječnika dragovoljaca 1990.–91. i HLZ, dajemo malen prinos u svečanom obilježavanju 31. obljetnice Dana obrane Zadra 6. listopada 2022., rekao je dr. Petar Lozo.
Izložena je građa koja je prikupljana dugih šest godina, uz neizmjernu pomoć članica udruge „Žene u Domovinskom ratu Zadar“.
– Velika im hvala, posebice njihovoj predsjednici Ivani Haberle! Zbog svojevrsne apatije, rezignacije i drugih razloga, prikupljanje je išlo izuzetno teško i sporo tako da nije prikupljeno ni približno onoliko slika i zapisa za koje smo pretpostavljali da postoje. Možda je i znakovito što ne možemo ući u trag slikama koje je snimio naš službeni fotograf pok. Ante Paleka. Za ovu prigodu smo dobili Malu dvoranu, pa smo jako pazili kako izložba ne bi ispala pretrpana, takva neinteresantna i negledljiva. Svaka od ovih slika priča je za sebe! Ima ih sjajnih, ali i vrlo, vrlo teških! Cilj je bio dati u ovom zadanom prostoru od 15 izložbenih panela utemeljeno razumljiv, zapamtljiv i cjelovit sadržaj o ulozi i uvjetima rada zdravstvenih djelatnika u obrani Grada! Na prvim panelima su najvažniji izvorni dokumenti zakonskih priprema na očekivanu agresiju i formiranje Stožera saniteta. Bilježimo potom teška razaranja našeg Grada s mora, kopna i zraka.
Prije 31. godinu, upravo na dan 3. listopada 1991. kada se trebao održati IX kongres hrvatskih liječnika, zabilježili smo ga kao dan, kada su Zadar i naša bolnica trpili najžešće napadaje. I naša bolnica je bila zaštićena samo crvenim križem, jer tijekom povijesti ratovanja se smatralo kako su to „sveta mjesta koja nitko ne dira“. Taj civilizacijski doseg nisu pokazali agresori s kokardom i crvenom petokrakom, već, pokazujući svoje pravo lice „balkanskih barbarogenija“ su sustavno uništavali crvene križeve! Do dana današnjeg, nije mi poznato da je netko odgovarao i za ovaj jedan od najtežih ratnih zločina, premda i ovdje dobro dokumentiran! Slikama i uz pomoć tiska pokazujemo uvjete u kojima se radilo u bolnici, ali i na terenu gdje je bilo najteže i najopasnije! Nezaobilazan je tako nevjerojatan prinos saniteta 112 brigade, ali i svih drugih postrojbi koje su sudjelovale u obrani Grada. Gledamo dramatične evakuacije i spašavanje ranjenika, civila i izbjeglica. Bilježimo masakre nad nemoćnim narodom i napade na vitalne komunikacijske strukture. Na kraju vidimo dragovoljce i uvjete rada u ratnoj bolnici, pa i zahvate pod sjajem baterijskih lampi. Usprkos svim tim teškim trenutcima i kako se ponekad činilo, nerješivim problemima, na svim slikama lica dragovoljaca opažate radost što dijele iste vrijednosti sebedarja za opće nacionalno dobro, optimizam i vjeru u pobjedu, jer osjećaju nesavladivu snagu zajedništva, rekao je dr. Petar Lozo.
Posebice se takvi snažni osjećaji vide kako izviru kod zabilježenih susreta dragovoljaca bojovnika i liječnika na prvim crtama. Upravo su hrvatski liječnici dragovoljci ušli u povijest ratovanja kao prvi liječnici sustavno raspoređeni duž cijele prve crte obrane!
– Tu u stvarnosti prve crte bojišnice nije, nije bilo nikome lako! Donosimo tako i nekoliko izabranih iskrenih i vrlo duboko emotivnih osobnih zapisa zdravstvenih djelatnika. Od naoko „običnog“ i „lakog“ rješenja problema pranja nečistog i peglanja opranog bolničkog rublja u uvjetima bez struje i vode, do strašno dramatičnih opisa liječnika u potpunom, smrtonosnom neprijateljskom okruženju. Najljepši osjećaji se bude kad vidite radost susreta više braće na prvoj crti! U cijelosti će Vas prožeti dok čitate kako se rađa prekrasna ljubav, ali i suze će same poteći kad spoznate strašnu tragediju, jer trudnica više nikada neće začuti njegove korake, niti će njegove oči vidjeti svoje dijete. Prilažemo izvješća iz kojih je vidljivo kako smo zbrinjavali i liječili sve potrebite, pa i agresorske vojnike s kokardom i crvenom petokrakom! Dokumentiramo kako su odgovorili hrvatski liječnici i drugi zdravstveni dragovoljci na strašno agresorsko zlo – dobrotom, na mržnju – ljubavlju; na smrt – životom, na razaranje –izgradnjom! Svojom hrabrošću i spremnošću na sebedarje, ne praveći nikakvu razliku između potrebitih, primjenjujući u svom radu najviše etičke vrijednote i najplemenitije vrline, bez obzira je li riječ o „našima“ ili „njihovima“ , zadivili smo svjetsku, a svojim ostvarenim rezultatima i stručnu javnost. Sve to unatoč loše opremljenosti i nedostatka vojnomedicinskog osoblja i medicinskog materijala. Preciznim bilježenjem počinjenih zločina nad civilima, čvrsto smo dokazali značajke osvajačkog rata, nasuprot podmetnutoj tezi o „građanskom“ ratu! Ovi hrvatski liječnici dragovoljci u višeslojnosti punine čovjeka od dokazanog humaniste do „hladnog“ znanstvenika, su ponajbolje osjetili bilo i dušu svog naroda u odnosu na sve druge hrvatske intelektualce, ali i u odnosu na tkz. liječničku elitu. Na njihovim vrijednotama i vrlinama se trebao graditi liječnički dignitet, a ne skrivati ih i zamagljivati! Liječničke udruge raspolažu s dovoljno ljudskih i financijskih kapaciteta, ali sustavno se čini tako samo u Vukovaru i kod nas u Zadru! Želja nam je ukazati na važnost i žurnost zaštitite postojećih ljudskih potencijala od daljnjih gubitaka u sustavu. Moramo zajednički stvarati bolje društvene i radne uvjete kojima ćemo privlačiti mlade zdravstvene djelatnike. Naša prebogata baština uz ove i ovako ostvarene neprijeporno svijetle rezultate su temelj inspiracije kako bi ponosno ovdje u Zadru i županiji ostvarivali svoje stručne i znanstvene karijere. Danas evo i mi dajemo mali prilog temeljem kojega podsjećamo i inspiriramo ih na takva ostvarenja!, napomenuo je dr. Petar Lozo.
Uz ovu izložbu je pripremljena i Knjiga dojmova, ispravci opisa slika i donacija.
Zašto “ispravke“? Iz svega rečenog, razvidno je kako imamo na većem broju slika neidentificiranih osoba ili nam je nepoznato mjesto, vrijeme ili autor. Potrebna nam je pomoć kako bi svaka slika dobila što točniji opis. Molimo sve koji prepoznaju osobe, mjesto, vrijeme ili autora snimke, pod „Ispravka“ navedite naslov izložbenog panela, red u kojemu se nalazi i koja je po redu slika. Upišite podatke za koje ste sigurni da su točni i čitko se potpišite. Zašto “donacije“? Molimo sve one koje imaju ratne slike, donirajte nam ih na način da ih s Vama poznatim podatcima pošaljete skenirane ili slikane mailom ili WhatsAppom. Na taj način bismo obogatili ovaj početni postav ili dali novi materijal za pripremu slijedeće izložbe o sanitetu u VRO „Oluja“.
Ideja je s ovim početnim sadržajem motivirati što više kolegica i kolega, te druge dobronamjernike, za masovnije uključivanje. Na kraju kompletan materijal će biti službeno doniran Narodnom muzeju Zadar na daljnje čuvanje, istraživanje i prigodna izlaganja.
Upitajmo se: Zar nije čudno ili zašto i kako je moguće:
- Narodni muzej Zadar ima bogatiju i bolje istraženu zbirku ratnih slika iz partizanske bolnice krajem 2. Svjetskog rata u Zadru, nego iz Domovinskog rata?
- IX kongres hrvatskih liječnika nije održan, ali tijekom rata u besparici je tiskan dvobroj sa svim radovima i predavanjima koja nisu bila ni održana, pa i od onih liječnika koji su u to vrijeme podržavali kokardu i crvenu petokraku.
- X kongres hrvatskih liječnika je održan, imalo se dovoljno novca, radovi i predavanja su prikupljeni, ali ni jedan jedini rad nije objavljen-nestali su!
- Naš službeni fotograf pok. Ante Paleka je snimio oko 30 000 slika, nema im traga!
- Temeljem svojih ne malih prinosa hrvatski liječnici dragovoljci se pitaju zašto im je ukinut status dragovoljca?
- Najranjivije skupine u našem društvu nisu manjine, već liječnice koje umiru u 52,4 godini, branitelji u 55.oj i liječnici u 58.oj godini života!
Vjerujem kako velika većina nas razumije istinsku puninu potrebe za odazivom, našim čvršćim zajedništvom i daljnjom suradnjom!, rekao je prim. dr. sc. Petar Lozo, dr. med.
Prilog s izložbe fotografija kojeg je emitirala TV Diadora pogledajte na linku OVDJE.
Fenix-magazin/MD
