S dolaskom jeseni i promjenom vremena, kada se kazaljke na satu pomaknu unatrag, vozače na cestama očekuje razdoblje u kojem se znatno povećava opasnost od sudara s divljači.
Razlog nije samo u ranijem sumraku i lošijim uvjetima vidljivosti, nego i u tome što se životinje tek trebaju priviknuti na promijenjene obrasce ljudskog kretanja. Nakon pomicanja kazaljki na satu, mnoge životinje ostaju pri svom biološkom ritmu, dok se vrijeme pojačanog prometa mijenja. To dovodi do češćih i opasnijih susreta između životinja i vozila.
Promjena ritma i povećana aktivnost divljači
S kraćim danima i ranijim dolaskom mraka, razdoblje sumraka – kada se divljač najčešće kreće – sada se podudara s vremenom gužvi u prometu.
Prema njemačkom automobilskom klubu ADAC, najrizičnija razdoblja su:
ujutro između 6 i 8 sati,
poslijepodne i navečer od oko 17 sati nadalje.
Upravo tada na cestama ima najviše automobila, a istodobno su srne, jeleni i divlje svinje u potrazi za hranom ili u migraciji između svojih staništa. Taj se rizik dodatno povećava u mjesecima listopadu i studenom, kada su životinje posebno aktivne. Osim što traže hranu kako bi se pripremile za zimu, kod nekih vrsta – poput divljih svinja i jelena lopatara – tada traje i sezona parenja, što ih čini još manje opreznima.
Najugroženije ceste i područja
Opasnost je najveća na prometnicama koje prolaze kroz šumske predjele ili se nalaze uz rubove polja i šuma. Na takvim se mjestima obično postavljaju znakovi upozorenja na divljač. Vozači bi ih trebali shvatiti ozbiljno, jer su to dijelovi cesta gdje do naleta dolazi najčešće. ADAC i Njemački lovački savez (Deutscher Jagdverband – DJV) savjetuju da se u takvim zonama vozi sporije i s povećanim oprezom, jer i samo nekoliko kilometara na sat može činiti veliku razliku.
Primjerice, smanjenje brzine s 100 km/h na 80 km/h skraćuje zaustavni put za oko 25 metara, što može biti presudno za izbjegavanje sudara. U slučaju da do sudara ipak dođe, posljedice mogu biti teške. Velike životinje, poput divlje svinje, pri brzini od 60 km/h udaraju snagom koja odgovara težini od više od tri tone. Takav udarac može ozbiljno oštetiti vozilo i ugroziti živote putnika.
Kako pravilno reagirati kada se pojavi divljač
Ako vozač primijeti životinju uz cestu, važno je ostati smiren i postupiti kontrolirano.
Stručnjaci preporučuju:
lagano kočiti,
smanjiti svjetla s dugih na kratka,
i zatrubiti kako bi se životinja orijentirala i udaljila.
Oči životinja vrlo su osjetljive na svjetlo, pa ih duga svjetla mogu zaslijepiti i dezorijentirati. Trubljenje pomaže da se životinja preplaši i makne s kolnika. Također, treba imati na umu da rijetko koja životinja dolazi sama – ako vidite jednu srnu, moguće je da je slijedi još nekoliko.
Ako se sudar više ne može izbjeći, nikako ne treba naglo skretati ili pokušati izbjeći životinju po svaku cijenu. Takvi manevri često završavaju sudarom s drvetom, stupom ili dolaskom na suprotnu traku i izravnim sudarom s drugim vozilom. U takvoj situaciji bolje je čvrsto držati volan, snažno zakočiti i prihvatiti eventualni udarac s minimalnim rizikom za ljude.
Postupanje nakon nesreće s divljači
Ako dođe do naleta, vozač treba odmah osigurati mjesto nesreće – uključiti sva četiri pokazivača smjera, obući reflektirajući prsluk i postaviti trokut upozorenja.
Nakon toga:
ne smije dirati mrtvu životinju, jer može biti izvor zaraze,
ne smije prilaziti ozlijeđenoj životinji, budući da može reagirati agresivno od straha i boli,
ne smije premještati životinju s mjesta nesreće, jer bi se to moglo smatrati pokušajem protuzakonitog prisvajanja divljači, odnosno krivolovom.
Potrebno je odmah nazvati policiju (110) i prijaviti nesreću. Policija će potom obavijestiti nadležnog lovca, koji ima ovlasti potražiti i, ako je potrebno, usmrtiti ozlijeđenu životinju kako bi joj se skratile muke.
Za potrebe osiguranja, vozač treba zatražiti potvrdu o naletu na divljač (tzv. „Wildunfallbescheinigung“) koju izdaje policija ili lovački ovlaštenik. Takva potvrda potrebna je da bi se ostvarilo pravo na naknadu štete – troškove popravka u pravilu pokriva djelomično ili potpuno kasko osiguranje.
Promjena vremena, skraćivanje dana i pojačana aktivnost životinja stvaraju kombinaciju čimbenika zbog kojih su jesenski mjeseci najopasniji za vozače. Ujutro i uvečer, kada se ljudi žure na posao ili kući, a divljač se kreće prema izvorima hrane, rizik od nesreća naglo raste.
Vozači mogu značajno smanjiti opasnost pridržavajući se jednostavnih pravila: voziti sporije, biti stalno na oprezu, koristiti kratka svjetla u blizini šumskih predjela i nikada ne pokušavati naglo izbjeći životinju. Samo pažnjom i promišljenim reakcijama moguće je izbjeći tragedije koje se svake godine događaju na cestama u jesenskom i zimskom razdoblju.
Fenix-magazin/DP/MMD
