Njemački parlament Bundestag u petak je obilježio Dan sjećanja na žrtve holokausta, a po prvi put su se u središtu pozornosti komemoracije nalazile žrtve tzv. programa eutanazija nacionalsocijalističkog režima, tijekom kojeg je ubijeno preko 300.000 osoba s tjelesnim i psihičkim nedostacima.
„Između eutanazija i genocida nad europskim Židovima postoji čvrsta veza“, rekao je predsjednik Bundestaga Norbert Lammert tijekom komemoracije. On je ukazao na to da su metode masovnog ubijanja, koje su kasnije prakticirane u koncentracijskim logorima, prvo bile primijenjene prilikom ubijanja pacijenata u sklopu eutanazijskog programa.
Kroz eutanazije se nacionalsocijalistički režim htio riješiti „manje vrijednih“ građana, poput psihičkih bolesnika koji, prema tadašnjoj ideologiji, „nisu bili vrijedni života“. Temelj za projekt eutanazije, u kojem je sudjelovalo nekoliko stotina liječnika bio je „Zakon o sprječavanju razmnožavanja pojedinca s nasljednim bolestima“, donesen 1933.
Lammert je podsjetio na to da u društvu gotovo da i nije bilo otpora protiv ovih zločina.
U sklopu komemoracije, berlinski glumac Sebastian Urbinski, koji boluje od Downovog sindroma, čitao je pismo jedne žrtve projekta eutanazije. I osobe s Downovim sindromom su tijekom nacionalsocijalizma potpadale pod program eutanazija kao jedinke „koje nisu vrijedne života“.
U Bundestagu su govor održale i osobe koje su izgubile bližnje u nacionalsocijalističkim programima eutanazije.
Dana 27. siječnja uveden je 1995. u Njemačkoj kao dan sjećanja na stradale tijekom nacionalsocijalističkog režima.
Na ovaj dan 1945. vojnici Sovjetske vojske oslobodili su koncentracijski logor Auschwitz.
Fenix-magazin/IM/Hina
