Sveučilištu u Hamburgu još od 1919. godine pruža studentima izvrsnu naobrazbu na području slavenskih književnosti, jezika i kulture. No čini
se da interes mladih ljudi, posebno za južnoslavenske jezike, sve više opada. O mogućim uzrocima takvog razvoja razgovarali smo s dr. Seadom Porobićem, docentom na Odsjeku za južnu slavistiku.
On kaže kako su neki Odsjeci zadržali stari naziv jezika srpskohrvatski što je također nakon Domovinskog rata utjecalo na opadanje interesa u Njemačkoj za ove jezike.
I u Frankfurtu je ukinut kompletan slavistički institut, te je općenito smanjen broj lektorata i profesura.
– Uzroke možemo pronaći u raznim izvanjskim utjecajima koji su prvenstveno financijske prirode, ali i u nedovoljnoj prezentnosti u javnosti. Osim toga neki su Odsjeci, prvenstvo iz praktičnih razloga, zadržali stari naziv jezika srpskohrvatski što je također nakon Domovinskog rata
utjecalo na opadanje interesa. No, važno je napomenuti da studenti južne slavistike u Hamburgu imaju priliku učiti bosanski, srpski i hrvatski jezik. Iako su iz financijskih razloga sva tri jezika obuhvaćena jednim lektoratom, studenti uče jezične osobitosti i razlike među navedenim jezicima. Zatim dobro surađujemo s Odsjekom za južnoslavenske jezike i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao i sa sveučilištima u Sarajevu i Beogradu. Usporedimo li se sa ostalim zemljama, vidimo da smo prilično mali, te bi moguće rješenje bilo zajednički nastup kako bi se ponovno pobudio interes za južnoslavensku književnost i jezike, za zanimanje filologa i prevoditeljske – kaže prof. Porobić.
Što je najveći problem, koliko je Odsjeka ukinuto i kakva je danas situacija s južnoslavenskim jezicima u Njemačkoj doznajte u novom broju tiskanog izdanja Fenixa koji je na svim većim prodajnim mjestima i kolodvorima u Njemačkoj, Švicarskoj, Austriji i Luxemburgu
Fenix/ Tamara Hrvat-Jasić
