Imigranti i njihova djeca preuzimaju važan broj poslova u Njemačkoj. Posebno su zastupljeni u poslovima čišćenja i u ugostiteljstvu. Međutim, nedovoljno su zastupljeni u drugim profesionalnim područjima.
U mnogim profesionalnim područjima njemačko tržište rada godinama funkcionira samo zahvaljujući ljudima inozemnih korijena.
Ugostiteljstvo i čišćenje
Njemački ured za statistiku objavio je na temelju brojki za 2022. godinu da postoji natprosječan broj radnika imigrantskog podrijetla, posebice u zanimanjima poput ugostiteljstva (46 posto) i čišćenja (oko 60 posto).
Sveukupno, prema statistici, 25 posto svih zaposlenih osoba u dobi od 15 do 64 godine imalo je, kako je rečeno, imigrantske korijene. To znači da je njihov udio u radnoj snazi bio nešto ispod udjela stanovništva od 28 posto.
Natprosječan je i udio stranih radnika u zanimanjima poput transporta i logistike (38 posto), te u građevinarstvu (36 posto).
U gerijatrijskoj skrbi, gotovo trećina (30 posto) zaposlenih imala je imigrantsko podrijetlo. Za liječnike je bilo 27 posto, u profesijama za osobnu njegu, koje uključuju frizere i kozmetičare, čak je 36 posto stranih radnika.
S druge strane, strane radnike rijetko ćete pronaći u policiji ili u pravosuđu. U 2022. samo je jedan od 16 radnika imao imigrantsku povijest (6 posto).
Udio nastavnika stranaca u školama također je vrlo nizak i iznosi 11 posto. U bankarskim i osiguravateljskim profesijama udio radnika sa stranim korijenima bio je 16 posto.
Kako su objasnili, osoba s imigrantskom poviješću definirana je kao osoba koja je emigrirala u Njemačku od 1950. godine ili su joj oba roditelja emigrirala od 1950. godine.
Ovise o imigraciji kvalificiranih radnika iz inozemstva
Njemačka prolazi kroz demografske promjene. To znači da se smanjuje broj mladih, a povećava se broj starijih.
Zemlja stoga ovisi o imigraciji kvalificiranih radnika iz inozemstva u mnogim profesionalnim područjima.
Vlada također vidi nedostatak kvalificiranih radnika kao ključni rizik za Njemačku kao zemlju koja je epitet za uspješno poslovanje – i želi poduzeti protumjere, na primjer s propisima kojima je namjera privući više građana izvan EU-a na tržište rada.
Fenix-magazin/SČ
