Prošle godine u Hrvatskoj je ubijeno 13 žena, deset su ubili bliski im muškarci, a u većini analiziranih slučajeva obiteljskog nasilja okidač za ubojstvo, teško ubojstvo ili prijetnje ubojstvom bila je odluka supruge da napusti supruga, odnosno da mu se usprotivi.
Podaci su to iz Izvješća pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2019. godinu, u kojem se konstatira kako nadležna tijela prečesto nisu bila u stanju prepoznati taj okidač, pa im je reakcija bila spora ili neadekvatna što je značajno doprinijelo izlaganju žena povećanom riziku od femicida.
Zbog nasilja u obitelji, prošle je godine prekršajno prijavljeno 6, 3 posto manje osoba nego godinu prije (njih 9. 626), s druge strane značajno su porasla kaznena djela u obitelji i među bliskim osobama.
Analizom podataka MUP-a, zabilježeno je gotovo 4.500 takvih djela što je za čak 28 posto više nego godinu prije. U njima je stradalo 4.641 žrtava, što je za 27 posto više u odnosu na 2018.
Stradavaju i muškarci, žene neusporedivo više
Iako je porastao i broj stradalih muškaraca, nerazmjerno više porastao je broj stradalih žena.
Naime, od ukupnog broja žrtava nasilja, 78 posto bile su žene, 22 posto muškarci, broj stradalih žena u prošloj, u odnosu na pretprošlu godinu, porastao je za 29 posto, a muškaraca za 19 posto.
Pravobraniteljica ističe tri temelja učinkovite borbe protiv rodno utemeljenog i obiteljskog nasilja. To su rani preventivni i stručni psihoterapijski rad s obiteljima u konfliktnim situacijama, društvena reintegracija počinitelja nasilja kroz dugotrajni psihosocijalni tretman te edukacija o rodno utemeljenom nasilju i nenasilnim metodama rješavanja sukoba.
Podaci Ministarstva pravosuđa nisu, međutim, ohrabrujući.
Naime, psihosocijalni tretman, određen za 385 osoba, u cijelosti je završilo njih 285, 219 muškaraca i 66 žena. Od predviđenih milijun kuna, provoditeljima tretmana lani je isplaćeno svega 656.000 kuna, četvrtinu manje u usporedbi s 2018., u kojoj je, od također od predviđenih milijun kuna, utrošeno 884.000.
Rast pritužbi na seksualno uznemiravanje na poslu
Pravobraniteljica upozorava kako je zadnjih godina uočen trend značajnog porasta broja osoba koje joj se pritužuju na spolno uznemiravanje prekršajne prirode, uglavnom u području rada i zapošljavanja.
Prema službenim podacima MUP-a, porast kaznenih djela spolnog uznemiravanja – verbalnog, neverbalnog, fizičkog, premašuje 55 posto u odnosu na 2017.
Pravobraniteljica je povećan broj pritužbi u prošloj godini evidentirala iz sustava državne uprave, „s tim da je najviše rastao broj prijava iz velikih sustava kao što su zdravstvene ustanove, MUP i MORH, ali i iz ostalih tijela sustava državne uprave i javnih institucija – Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), Državni zavod za statistiku, FINA, Carinska uprava i slično“.
Uz rast broja pritužbi, raste i broj anonimnih ili posredničkih pritužbi. Drugim riječima, sve više žrtava spolnog uznemiravanja ili traže da im se zaštiti identitet ili pritužbe u njihovo ime podnose članovi bliže rodbine, odnosno kolege i kolegice s posla, te prijatelji.
Sukladno zaprimljenim pritužbama, utvrđeno je da su unatrag pet godina žene u 100 posto slučajeva bile žrtve spolnog uznemiravanja u sferi prekršaja.
Sklopljeno manje životnih partnerstava
Izvješće pravobraniteljice donosi i podatak da je prošle godine sklopljeno 47 životnih partnerstava, osam manje nego 2018. godine.
Pravobraniteljica se referirala i na medijski eksponiran slučaj odbijanja zahtjeva dvojici životnih partnera da udome djete. Ona smatra da Zakon o udomiteljstvu treba tumačiti u duhu odluke Ustavnog suda na način koji će svim osobama pod jednakim uvjetima omogućiti sudjelovanje u javnoj socijalnoj usluzi udomljavanja, neovisno o tome živi li potencijalni udomitelj u životnom ili neformalnom životnom partnerstvu.
Fenix-magazin/MD/Hina
