Prema rimskom običaju i tradiciji da se uoči svetkovine Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije crkve ukrase za svetkovinu Božića, u Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu postavljene su jaslice koje su ove godine obogaćene figurama kiparice Margarete Krstić odjevenima u tipičnu hrvatsku narodnu nošnju, javlja IKA.
Jaslice kiparice Krstić bile su izložene krajem prošle godine na tradicionalnoj izložbi 100 Presepi (100 jaslica) u Vatikanu, a nakon završetka izložbe autorica ih je poklonila Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu. Zanimljivo je da je tu izložbu osobno posjetio i papa Franjo 9. prosinca 2019. te se posebno zadržao kod jaslica Margarete Krstić. Nove figure ukomponirane su u već postojeći postav jaslica u crkvi sv. Jeronima gdje se od prije nalaze figure od keramike koje je izradila Verica Kovač i darovala crkvi, zatim motivi izrađeni od nekadašnjeg člana Zavoda sv. Jeronima don Roberta Tonsatija, svećenika Kotorske biskupije. Također u jaslicama se nalaze i motivi koje je izradio Flavio Scotto d’Abusco.
Margareta Krstić rođena je na Sušaku 1957. godine, a živi u Podkilavcu. Keramikom i slikarstvom bavi se od 1999. godine i godinama radi na velikoj nekomercijalnoj temi „Kako su živjeli i odijevali se naši stari krajem 19. i početkom 20. stoljeća“. Na tu temu napravila je nekoliko varijanti jaslica, s tim da je dodala novi element, prve hrvatske kraljeve; Tomislava, Krešimira i Zvonimira, kao vezu s nacionalnom prošlošću i povijesnim ponosom.
Skulptorica Krstić u ovim jaslicama daje osobit prikaz bogatstva hrvatske narodne baštine kroz narodne nošnje iz svih krajeva Hrvatske. Narodne nošnje Hrvatske bujaju neobičnim bogatstvom kulturne baštine hrvatskih krajeva u varijaciji oblika, materijala, izvedbi i kolorita. Na prastare modele reflektirale su se povijesne mijene, kulturni utjecaji putem trgovine, pomorstva, ratovanja, vjerskih običaja i stilskih mijena od romanike do dvadesetog stoljeća. Utjecaji srednje i zapadne Europe, ali i dalekih krajeva Rusije, Turske i Mediterana djeluju uz refleksije Mađarske, Austrije, Češke i Venecije. Tvore se tako tri tipa, panonski, dinarski i jadranski uz nošnje Hrvata van granica Hrvatske. Ženske su nošnje najčešće raznovrsnije i bogatije te variraju prema uporabi i životnoj dobi, a kako im osobito u dvadesetom stoljeću prijeti industrijska moda, polako odumiru kao svakodnevna odjevna kultura te bivaju čuvane kao nacionalno blago iz prošlosti.
Prema rimskom običaju i tradiciji da se uoči svetkovine Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije crkve ukrase za svetkovinu Božića, u Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu postavljene su jaslice koje su ove godine obogaćene figurama kiparice Margarete Krstić odjevenima u tipičnu hrvatsku narodnu nošnju.
Jaslice kiparice Krstić bile su izložene krajem prošle godine na tradicionalnoj izložbi 100 Presepi (100 jaslica) u Vatikanu, a nakon završetka izložbe autorica ih je poklonila Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu. Zanimljivo je da je tu izložbu osobno posjetio i papa Franjo 9. prosinca 2019. te se posebno zadržao kod jaslica Margarete Krstić. Nove figure ukomponirane su u već postojeći postav jaslica u crkvi sv. Jeronima gdje se od prije nalaze figure od keramike koje je izradila Verica Kovač i darovala crkvi, zatim motivi izrađeni od nekadašnjeg člana Zavoda sv. Jeronima don Roberta Tonsatija, svećenika Kotorske biskupije. Također u jaslicama se nalaze i motivi koje je izradio Flavio Scotto d’Abusco.
Margareta Krstić rođena je na Sušaku 1957. godine, a živi u Podkilavcu. Keramikom i slikarstvom bavi se od 1999. godine i godinama radi na velikoj nekomercijalnoj temi „Kako su živjeli i odijevali se naši stari krajem 19. i početkom 20. stoljeća“. Na tu temu napravila je nekoliko varijanti jaslica, s tim da je dodala novi element, prve hrvatske kraljeve; Tomislava, Krešimira i Zvonimira, kao vezu s nacionalnom prošlošću i povijesnim ponosom.
Skulptorica Krstić u ovim jaslicama daje osobit prikaz bogatstva hrvatske narodne baštine kroz narodne nošnje iz svih krajeva Hrvatske. Narodne nošnje Hrvatske bujaju neobičnim bogatstvom kulturne baštine hrvatskih krajeva u varijaciji oblika, materijala, izvedbi i kolorita. Na prastare modele reflektirale su se povijesne mijene, kulturni utjecaji putem trgovine, pomorstva, ratovanja, vjerskih običaja i stilskih mijena od romanike do dvadesetog stoljeća. Utjecaji srednje i zapadne Europe, ali i dalekih krajeva Rusije, Turske i Mediterana djeluju uz refleksije Mađarske, Austrije, Češke i Venecije. Tvore se tako tri tipa, panonski, dinarski i jadranski uz nošnje Hrvata van granica Hrvatske. Ženske su nošnje najčešće raznovrsnije i bogatije te variraju prema uporabi i životnoj dobi, a kako im osobito u dvadesetom stoljeću prijeti industrijska moda, polako odumiru kao svakodnevna odjevna kultura te bivaju čuvane kao nacionalno blago iz prošlosti.
Fenix-magazin/MD/IKA
