“Hrvati na Bečkom sveučilištu 650 plus“, naziv je simpozija održanog u Kulturnoj Zadruzi (KUGA) u Velikom Borištofu u austrijskom Gradišću. Organizator je bila Hrvatska akademska zajednica (HAZ) iz Beča. Održan je kao nastavak prvog simpozija „Hrvati na Bečkom sveučilištu“ u sklopu obilježavanja 650. obljetnice Sveučilišta u Beču, održanog 2015. godine na Institutu za slavistiku tog sveučilišta.
Ravnateljica HAZ-a Anamarija Manestar uvodno pozdravivši nazočni skup pojasnila je da za sve post-jubilarne sadržaje, koji se nadovezuju na proslavu ove obljetnice je predviđena od strane Sveučilišta oznaka „650 plus“. Istakla je kako je uključivanje gradišćanskih Hrvata u ovaj projekt, potvrda uskih i neraskidivih veza između ove austrijske narodne manjine koja je uspjela već 500 godina sačuvati hrvatski i jezik i kulturu u austrijskom višejezičnom prostoru, te suvremenih hrvatskih doseljenika u Austriji.
„Na prvom mjestu se je radilo o hommageu gradišćansko-hrvatskim akademskim građanima“, rekao nam je Josip Seršić iz HAZ-a, koji je održao referat „Hrvati na Bečkom sveučilištu od 16. do 18. stoljeća“ na njemačkom jeziku zbog kontinuiteta s njegovim prethodnim radom. Govorio je o hrvatskim predstavnicima humanizma u diplomaciji, hrvatskim humanistima na Sveučilištu u Beču i hrvatskim protestantima. Svi ostali referati bili su na hrvatskom standardnom jeziku i gradišćanskohrvatskom.
Referat Roberta Hajszana iz Panonskog Instituta Pinkovac (Güttenbach) nosio je naziv „Panonija: akademsko i kulturno područje Hrvata“. Osvrnuo se je i na broj hrvatskih studenata koji su studirali u to vrijeme u Grazu, Budimpešti, Trnavi i Innsbrucku.
Ivana Horbec iz Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu referirala je na temu „Bečki Medicinski fakultet i profesionalizacija kirurgije u Hrvatskoj u 18. Stoljeću“. Njena kolegica s Instituta Vlasta Švoger govorila je o „Studiju teologije u Beču i Frintaneumu kao odskočnoj dasci za uspješne karijere hrvatskih svećenika u 19. stoljeću“.
Nakon stanke Herbert Gassner iz Hrvatske čitaonice i knjižnice „Filip Krašić“ u Celindorfu (Zillingtal) u referatu naslovljenom „Rektor Filip Kauüiä S.J. /1618.-1673./- nova istraživanja“ govorio je o kako nam je rekao Josip Seršić o prvom rektoru Zagrebačkog sveučilišta. Mladi istraživač Michael Maljak govorio je o „Gradišćanskim Hrvatima na Bečkim sveučilištima i drugim visokim učilištima u zadnjih 20 godina“. Naglasio je kako je od 317 studenata akademski stupanj bakaleurata imalo 33 studenata, diplomski 29, titulu magistra 240, a tek njih 15 bili su doktoranti.
Tema Nikole Benčića bila je „Sveučilišna izobrazba gradišćanskih Hrvata“., kao nastavak njegovog prethodnog znanstveno-istraživačkog rada. U svom je predavanju upozorio na nepotpune podatke o povijesti gradišćanskih Hrvata. Obrađeno je uglavnom razdoblje njihovog osnovnoškolskog obrazovanja, jer se, kako se je moglo čuti, o srednjem i visokom obrazovanju vrlo malo zna, pogotovo u razdoblju duljem od 100 godina unazad.
Završni referat simpozija bio je „Ivan Kostrenčić – bečki dvorski knjižničar“, kojeg je predstavila Anamarija Manestar. Napomenula je kako je taj znameniti Crikveničan istodobno bio i dugogodišnji blagajnik i tajnik Matice hrvatske.
Kroz program su vodili predsjednik HAZ-a Igor Lacković u prvom dijelu i predsjednik Radne zajednice za pitanja narodnih manjina ARGE Stefan Pauer u drugom dijelu simpozija. Simpozija, koji je, kako nam je rekao Josip Seršić, Hrvatsku akademsku zajednicu ne samo predstavio, nego i povezao s gradišćanskim Hrvatima.
Fenix-magazin/Snježana Herek
