Sukladno zajedničkoj suradnji Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Düsseldorfu i Matice hrvatske za Ruhrsko područje dana 3. listopada 2025. u Essenu i 4. listopada 2025. u Bielefeldu obilježena je 1100. obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva.
Obilježavanje je osmišljeno održanim tematskim predavanjima generalnog konzula RH u Düsseldorf, inače povjesničara dr. sc. Ivana Bulića i povjesničara te potpredsjednika Matice hrvatske, dr. sc. Marija Jareba. Obilježavanju se odazvao znatan broj Hrvata koji žive u ta dva njemačka grada.
Generalni konzul dr. Bulić je izlaganje „1100. godina Hrvatskoga Kraljevstva – Prvi hrvatski kralj Tomislav: Istina, mit i identitet” uskladio s naslovom te okupljene upoznao s temeljnim izvorima, povezao ih s konkretnim događajima, inkorporirao u onodobni kontekst, dakle kontekst 9. i 10. stoljeća te u konačnici nazočnima ponudio da svatko za sebe odgovori na sumnje i prijepore u svezi kralja Tomislava koji dominiraju javnim prostorom.
U konačnici je nazočne upoznao s višestrukim pokušajima manipulacije prvoga hrvatskoga kralja Tomislava, a poradi izgradnje identitetskih obrazaca režima 20. stoljeća. Dr. Bulić je završio riječima kako je prvi hrvatski kralj Tomislav našao svoj smiraj na mjestu koje mu i pripada u sklopu jedino i isključivo hrvatskog nacionalnog identiteta.
Dr. Jareb se u svojemu izlaganju uz zaključak kako je Tomislav nedvojbeno bio kralj, i to prvi hrvatski kralj, osvrnuo na proslavu tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 1925. godine. Pritom je objasnio kada je došlo do zamisli o proslavi i kako su tadašnji hrvatski naraštaji gledali na pojam kralja Tomislava. Potkraj 19. i početkom 20. stoljeća bio je simbol onoga što je nedostajalo, a što su i tadašnji Hrvati željeli – bio je neovisni vladar ujedinjene i moćne Hrvatske koja ni o kome nije ovisila. Uz to je bio pobjednik nad Mađarima i Bugarima, pri čemu se u kontekstu ovisnosti tadašnje banske Hrvatske o Mađarima u ugarskom dijelu Austro-Ugarske Monarhije osobito isticala pobjeda na prvima.
Prvi konkretni koraci poduzeti u cilju proslave povezani su s zamisli osnivača Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja” 1906. godine, a Družba je ostala usko povezana s proslavom sve do trenutka kada je do nje došlo 1925. godine. U to doba Hrvati nisu više živjeli u Austro-Ugarskoj Monarhiji nego u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, no i u kontekstu nove države Tomislav je i dalje bio simbol onoga što Hrvati nisu imali – slobodnu, ujedinjenu i snažnu Hrvatsku.
Te 1925. godine održan je niz proslava, s kojih je tadašnjem hrvatskom naraštaju poslana poruka o hrvatskoj državi, slobodi i nacionalnom identitetu, pa se može reći kako su one snažno utjecale na očuvanje hrvatske svijesti te očuvanja i izgradnje hrvatskog nacionalnog identiteta. Kroz desetljeća koja su slijedila te su poruke nastavila odašiljati brojna spomen-obilježja podignuta 1925. i sljedećih godina.
Fenix-magazin/SIM/Mijo Nujić
