Potvrđivanje kazne doživotnog zatvora za ratne zločine u BiH bivšem zapovjedniku Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću pred Mehanizmom u Den Haagu (MICT) u Srbiji nije dočekana kao iznenađenje, a prvi val reakcija pokazuje podijeljena stajališta, od potvrđenih očekivanja do ocjena o pristanosti suda.
U Beogradu zasad nema službenih komentara pravomoćne presude Žalbenog vijeća Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT), kojom je Mladić osuđen na doživotni zatvor, a mediji, među ostalim, objavljuju ocjenu glavnog tužitelja MICT-a Sergea Brammertza da to „nije presuda srpskom narodu, već da je ta krivica jedino njegova“.
„Mladića bi trebali osuditi svi odgovorni dužnosncii u bivšoj Jugoslaviji i diljem svijeta. Njegovo ime trebalo bi uvrstiti na listu najizopačenijih i najbrutalnijih ličnosti u povijesti“,citiraju mediji Brammertzovu ocjenu.
Agencija Tanjug objavila je izjavu Mladićevog sina Darka da će se obrana sad „boriti za reviziju pravomoćne presude“, a utemeljenje za to nalazi u dosadašnjoj sudskoj praksi haškog suda.
„Imali smo to u praksi prema srpskim časnicima, kao što je bio (Veselin) Šljivančanin, što je bilo iznenađujuće tada“, rekao je Darko Mladić, ocijenivši da je „to postupak koji traje“.
Vođa Srpske radikalne stranke i haški osuđenik Vojislav Šešelj presudu je očekivao, uz ocjenu da je presuda za genocid u Srebrenici na “labavim nogama”.
Šešelj, kojeg je Haški tribunal ranije osudio na 10 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti, rekao je za provladinu komercijalnu TV Pink kako je „važno to što je Sud odbio i žalbu Tužiteljstva za genocid u pet općina u BiH“.
Šešelj očekuje da će se predsjednik Aleksandar Vučić kasnije večeras u virtualnom uključenju u zasjedanje Vijeća sigurnosti UN-a “odlučno“ i „energično“ suprotstaviti prijavi glavnog tužitelja Brammertza protiv Srbije, koja Haagu odbija izručiti dvoje članova SRS-a, Petra Jojića i Vjericu Radetu, zbog ometanja sudu u procesu koji je protiv Šešelja vođen u Den Haagu.
Agencija Tanjug prenosi ocjenu službenog Zagreba kojom je pozdravljena presuda Ratku Mladiću, navodeći kako je vlada premijera Andreja Plenkovića „nezadovoljna što u ovom pravomoćno okončanom postupku nije utvrđeno sudjelovanje i najviših dužnosnika Srbije“ u “tzv. sveobuhvatnom udruženom zločinačkom pothvatu koji je rezultirao počinjenjem najtežih kršenja međunarodnog humanitarnog prava“.
Odvjetnik Miodrag Stojanović, član tima Mladićeve obrane, izjavio je kako, osim što osjeća „veliko razočaranje i bijes“, nije bio veliki optimist, ali je „očekivao minimum istine i pravde“, ponajprije zbog argumenata „o pojedinim događajima u i oko Sarajeva“ te „u vezi s kvalifikacijom za Srebrenicu”.
Odvjetnik Branislav Tapušković, nekadašnji prijatelj suda u Den Haagu (amicus curiae) u slučaju ICTY protiv Slobodana Miloševića, izjavio je da je „najinteresantnija stvar“ u vezi s presudom odbijanje žalbe tužiteljstva kojom je traženo da se Mladića osudi za genocid u još šest općina BiH, jer bi to značilo potvrdu genocidne namjere na teritoriju cijele BiH.
“Da se to dogodilo, da je to preinačeno, sasvim sigurno bi bilo ono što je stalno najavljivano – da se ospori postojanje Republike Srpske”, ocijenio je Tapušković, ukazujući da se to “sasvim izvjesno” moglo dogoditi, budući je žalba tužiteljstva odbačena preglasavanjem sudaca u žalbenom vijeću.
Vođa izvanparlamentarne Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak izjavio je da vjeruje da će presuda Mladiću „spriječiti nove zločine“, te da genocid u Bosni i Hercegovini “nije srpska stvar” već stvar „određene politike čijeg smo protagonistu, Slobodana Miloševića, uspjeli u jednom trenutku svrgnuti s vlasti i poslati u Haag“.
„Ovo s Ratkom Mladićem mora se shvatiti kao poraz politike koja je razorila Jugoslaviju, koja je uvela priču o etničkom čišćenju”, istaknuo je Čanak.
On drži da „poanta presude nije osveta” već “da se u budućnosti takve stvari ponavljaju“, naglašavajući kako je u tom kontekstu „osuda Ratka Mladića beskonačno važna za demokratske procese i u samoj Srbiji”.
Fenix-magazin/MD/Hina
