U Beču održana rasprava o dvije godine članstva Hrvatske u EU

BEČ – Gotovo svi sudionici  podijske rasprave, o dvije godine hrvatskog članstva u EU i društveno-političkim (s)kretanjima u našoj zemlji, upriličenoj u petak u Kući Europske unije u Beču, bili su sličnog mišljenja da dvogodišnje članstvo u Uniji, unatoč vidnim pomacima „nažalost još uvijek nije uspješna priča“, no da je Hrvatska na pravom putu. Istaknuta je nužnost odlučnije provedbe reformi društva, kako bi se suzbila sedmogodišnja recesija i osigurao gospodarski rast i razvoj zemlje i smanjila alarmantna nezaposlenost, posebice mladih, znatno bolje fokusiranje na korištenje sredstva iz EU fondova, po čemu je RH među najlošijima, ali i intenzivnijeg podizanja svijesti u narodu o europskim vrijednostima.

„Moramo još malo pričekati da EU dođe u Zagreb, ili Zagreb u Bruxelles“, komentirao je hrvatsku EU-skepsu voditelj predstavništva Europske komisije u Austriji Johann Sollgruber. Posebno je naglasio značajnu ulogu Hrvatske u političkoj i gospodarskoj stabilizaciji regije.

Predsjednik Austrijsko-hrvatskog društva Werner Varga, koje je zajedno s austrijskim Institutom za Podunavlje i Srednju Europu (IDM), uz potporu predstavništva EK u Austriji organiziralo podijsku raspravu rekao je kako su Hrvati imali najdulje pristupne pregovore i ušli su u EU u „najtežem trenutku“, te članstvo nije donijelo očekivani napredak.

Nakon uvodnog pozdrava direktorice IDM-a Susan Milford, predstojnik Instituta Erhard Busek je govorio o značaju razmjene mladeži unutar Europe i izazovu za RH da „prihvati svoje susjede“ i s njima surađuje na zajedničkim projektima. Osvrnuo se je aktualno gospodarsko stanje i veliku nezaposlenost u našoj zemlji, apelirajući na hrvatsku Vladu i nadležne institucije da zaustave iseljavanje mladih i školovanih ljudi iz RH u inozemstvo, bez kojeg, kako je rekao, zemlja ne može očekivati razvoj.

„Iseljeni Hrvati odigrali su značajnu ulogu u financiranju Domovinskog rata, trebalo bi ih mobilizirati i za gospodarska ulaganja u Hrvatsku“, istakao je Busek, dodavši kako bi se i Austrija trebala snažnije angažirati pri gospodarskom opravku Hrvatske.

Bivši predsjednik austrijskog Revizorskog suda Franz Fiedler je govorio o pozitivnim rezultatima naše zemlje u borbi protiv korupcije, iznijevši niz pohvala na račun Državnog odvjetništva RH koje, kako je rekao „više nije pod političkim utjecajem“, pa ponekad i Austriji može biti primjer.

Caroline Hornstein Tomić iz zagrebačkog Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar osvrnula se je na migracije i nezaposlenost mladih, istaknuvši kako je Hrvatska „klasična zemlja iseljavanja“, koja diljem svijeta ima „jaku dijasporu“.

„Jasno treba reći da su migracija i emigracija proizvod politike“,  dodala je, napomenuvši kako u inozemstvu živi oko 15 posto ili dva milijuna Hrvata. Kritizirala je „ambivalentni“ odnos hrvatske politike prema mladima, koji je doveo do vala iseljavanja visokoobrazovne radne snage u inozemstvo, posebice u Njemačku nakon nedavnog otvaranja radnog tržišta Hrvatima. Kao značajnu poruku mladima – Ostanite u Hrvatskoj!- spomenula je „Oskar znanja“ koji se dodjeljuje najboljim učenicima i njihovim mentorima na državnim i međunarodnim natjecanjima.

Glavni direktor bečkog osiguravajućeg društva Wiener Versicherung u Hrvatskoj Walter Leonhartsberger-Schrott govorio je pozitivnim gospodarskim pomacima u dvije godine hrvatskog članstva u EU i stabilnosti kune kao važnom čimbeniku tog procesa , te zadaćama koje RH još treba ispuniti.

Jedini govornik s posve negativnim stavom o Hrvatskoj i njenih dvije godine članstva u EU bio je novinar-korespondent za jugoistočnu Europu Norbert Mappes-Niediek, koji, kada se radi o našoj zemlji, oduvijek teško pronalazi pozitivne riječi. Svoj govor, koji je prethodio panel raspravi, započeo je makro-ekonomskom neuravnoteženosti RH i prijetnjama EU-a sankcijama, dubokoj društveno-političkoj podijeljenosti hrvatskog društva i njegovoj nacionalnoj obojenosti, usporedbama Karamarka s Orbanom, a završio ga je, kako je rekao, „mizernom hrvatskom bilancom“. Na mnoge njegove nebuloze, posve proturječne s mišljenjima glavnih gostiju panela, ukazao mu je otpravnik poslova  u  hrvatskom Veleposlanstvu u Austriji, ministar savjetnik Silvio Kus, uz glasno odobravanje publike.

Snježana Herek

 

Pogledajte drugo

LJETNJA REPORTERSKA ŠETNJA: Slavlje 28. godišnjice braka s pričom o Golubinki i ravanjskim običajima

Rijetko je koji kutak Hrvatske ili BiH u koji ovih dana ne zalaze Hrvati iz …