BEČ – U sklopu Godine kulture Austrija – Hrvatska u Beču je održan međunarodni znanstveni simpozij „Marija Terezija kao vladarica hrvatskih i drugih habsburških zemalja“.
Organizirala ga je Hrvatska akademska zajednica (HAZ)iz Austrije, povodom 300. obljetnice rođenja Marije Terezije (1717. – 1780.). To je već drugi simpozij koji HAZ poklanja u nešto više od tri mjeseca Mariji Tereziji, češkoj i ugarsko – hrvatskoj kraljici, austrijskoj nadvojvotkinji i prvoj i jedinoj ženi koja je vladala Habsburškom monarhijom, na dar.
Simpozij je uvodno otvorila ravnateljica HAZ-u Anamarija Manestar, koja je održala i završni referat, predstavivši gospodarsku analizu s usporedbama između hrvatskih i austrijskih zemalja u epohi Marije Terezije.
Simpozij je bio podijeljen u dva dijela i obuhvaćao je šest predavanja i pet predavača. U prvom dijelu govorila je dr. Ivana Horbec iz Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu na temu „Marija Terezija i izgradnja činovništva u Hrvatskoj“. Spomenula je dvije glavne odrednice vladavine Marije Terezije, centralizam i apsolutizam koji su imali cilj provedbu prosvjetiteljskih ideja u Monarhiji, te reforme i njihov utjecaj na Hrvatsku, koja je u to vrijeme bila podijeljena na županije
Dr. Josip Seršić iz Beča održao je dva referata: „Kraljica Marija Terezija i bečki Hrvati“ i „Hrvatska pragmatična sankcija“. Zanimljivo je bilo čuti imena poznatih Hrvata koji su živjeli i djelovali za vrijeme utjecajne vladavine Marije Terezije, kao i podrobnije o Pragmatičnoj sankciji iz 1712. godine kojom je odobreno da ženski potomak naslijedi prijestolje, što je Hrvatski Sabor među prvima prihvatio. Obzirom da u Ugarska nije prihvatila Karlo VI.je ucijenio Mađare da ako ne pristanu na tu zakonsku odredbu Hrvatska će se odvojiti i pripojiti Austriji. Kako smo čuli lukavi Mađari ipak su pristali ucijenivši Karla da mora priznati nedjeljivost zemalja krune sv. Stjepana, pa je Karlo time Hrvatsku podredio Ugarskoj. Potom je austrijski turistički vodič , prevoditelj i autor knjiga Johann Szegö, na duhoviti i slikoviti način predstavio Mariju Tereziju kao kraljicu Ugarske. Kao kraljica Hrvatske i Ugarske okrunjena je 1741. godine u Katedrali sv. Martina u današnjoj Bratislavi. 
U drugom dijelu simpozija, na temu „Marija Terezija i Galicija – prva podjela Poljsko-Litavske unije 1772.“ govorio je austrijski sveuč. prof. dr. s Bečkog sveučilišta Christoph Augustynowicz . Prva podjela Poljske ( od ukupno tri ) iz 1772. godine, kako smo čuli, donijela je Mariji Tereziji južni dio Poljsko-Litavske unije koju je potom pretvorila u pokrajinu Galiciju. Slijedeće dvije podjele bile su u vrijeme vladavine cara Franje II.
Sudionici skupa, među kojima je bio i savjetnik za kulturu u hrvatskom Veleposlanstvu U Beču Domagoj Marić , mogli su čuti čitav niz zanimljivosti o reformama Marije Terezije za vrijeme njene 40-godišnje vladavine, koje je provela u zemljama Habsburške monarhije, koje su imale utjecaj i na unutrašnje uređenje u Hrvatskoj.
Od reforme vojske 1748. godine, preko reforme školstva, sudstva i zdravstva do gospodarske reforme i reforme socijalne skrbi. Jedna od prvih reformi Marije Terezije bila je obnova triju slavonskih županije 1745. godine. Ključno političko tijelo u Hrvatskoj bilo je Sabor, na čijem je čelu bio ban. Bilo je riječi i o hrvatskom kraljevskom namjesničkom vijeću sa sjedištem u Varaždinu, koji je postao glavni grad Hrvatske, kao i njegovom ukidanju 1779. godine, čime je Hrvatska bila podređena ugarskom kraljevskom namjesničkom vijeću, što je pripomoglo ugarskoj hegemoniji.
Marija Terezija je također bila i velika ljubiteljica i pokroviteljica umjetnosti, napomenuli su predavači na bečkom simpoziju, koji je znalački vodio dr. znanosti Branko Bošnjaković.
Fenix-magazin/Snježana Herek
