Equal Pay Day odnosno međunarodni Dan jednakih plaća, koji pada na današnji dan pokazuje da ako se u Austriji u obzir uzmu prosječna neto plaća muškaraca i žena, te podijeli s ukupnim brojem dana u godini, žene u ovoj, još uvijek relativno bogatoj alpskoj zemlji, od danas do kraja ove godine rade besplatno. Dakle, više od dva mjeseca ili točnije 68 dana.
Žene u Austriji zaposlene na puno radno vrijeme zarađuju 18,5 posto manje od muškaraca za isti rad. Dakle za gotovo 20 posto ili petinu manje od muškaraca. I rade “besplatno” 68 dana, pokazuje analiza Austrijskog saveza sindikata (ÖGB) i Radničke komore.
Kao razlog se navodi briga za djecu i nedovoljna mogućnost da djeca budu cjelodnevno zbrinuta. Ali to je, kako neki dobri poznavatelji austrijskih (ne)prilika ističu, samo isprika, jer je vidljivo da tema ravnopravnosti spolova kao društveno pitanje nije među najvišim prioritetima mnogih zemalja Europske unije, te tako ni Austrije. Jer jednostavno još uvijek postoje područja u kojima žene nisu dosegnule status koje bi mogle i trebale imati.Tužno, ali istinito, niti u jednoj članici EU-a nema jednakih plaća za žene i muškarce za isti obavljeni rad.
Austrija je po tom pitanju na začelju EU ljestvice. U 2019. godini razlika između plaća muškaraca i žena u Austriji iznosila je 19,9 posto, a prosjek EU-a bio je 14,1 posto. Ni austrijske susjede Njemačka i Češka nisu znatno bolje s 19,2 posto odnosno 18,9 posto razlike u plaćama. Bolje od naveden skupine zemalja su Danska (14 posto) i Švedska (11,8 posto).
Da se vratimo Austriji.
Temeljem neravnopravnosti isplate plaća među spolovima, Austrijanke u svom radnom vijeku izgube prosječno čak 500.000 eura. dakle, ako se princip isplate nejednakih plaća posljednjih deset godina i dalje nastavi, tada bi žene u Austriji mogle dostići primanja muškaraca odnosno izjednačiti se s njima, tek 2054. godine, izračunali su stručnjaci austrijskog Saveza sindikata.
Najlošija situacija je u austrijskoj saveznoj pokrajini Vorarlberg gdje razlika u plaćama muškaraca i žena iznosi čak 26 posto, na štetu žena. Slična je i u Gornjoj Austriji (23 posto) i Tirolu (21,6 posto). Najmanja razlika u platnim vrećicama muškaraca i žena primjetna je u Beču (13 posto).
Dodatni problem u nejednakosti spolova i isplata plaća je i to što u Austriji čak 90 posto muškaraca radi puno radno vrijeme, što je situacija tek kod 52 posto žena.
Stručnjakinja za plaće Radničke komore savezne pokrajine Gornje Austrije Bettina Csoka je rekla kako žene u Austriji za rad za puno radno vrijeme dobiju “u prosjeku manje za više od 800 eura mjesečno” od svojih austrijskih kolega. A to je godišnje preko 10.000 eura, a za cijeli radni vijek od 40 godina staža više od 500.000 eura, ne računajući kamate, izračunali su stručnjaci.
“To je potpuno neprihvatljivo, da su još danas žene manje plaćene od muškaraca za isti rad”, poručila je potpredsjednica Austrijskog saveza sindikata i predsjednica zaposlenih žena Korinna Schumann dodavši:
“Otklanjanje razlika u plaći između muškaraca i žena nije samo pitanje pravednosti nego i zaštitna mjera protiv siromaštva u starosti i bitan korak pri samoodlučivanju žena”.
Inače, svaka druga zaposlena žena u Austriji radi samo na određeno vrijeme. Puno radno vrijeme iznosi 38,5 sati tjedno, a za određeno je predviđena satnica od 22, 5 sati tjedno. Austrijski Institut “Momentum” je izračunao da kod bruto plaće od 1.500 eura mjesečno to znači gubitak od 40.263 eura u pet godina odnosno 114.812 eura za 15 godina rada na određeno vrijeme.
Austrijska ministrica za žene Susanne Raab najavila je akciju za izjednačavanje plaća između muškaraca i žena za isti rad. Istaknula je kako je u tu svrhu odnosno za jačanje samoodređenja i ekonomske neovisnosti žena, savezna vlada izdvojila dodatnih 1,6 milijuna eura.
“Ono što želimo postići je da žene i djevojke se više odlučuju za MINT djelatnosti, dakle područja matematike, informatike, prirodnih znanosti i tehnike, jer tu postoji mogućnost za uspješnu karijeru i dobru zaradu”, istaknula je austrijska ministrica. Raab je napomenula kako će se s ženama i djevojkama raditi i na jačanju financijske kompetencije i njihovog samouvjerenijeg pristupa vlastitim financijama, što bi trebalo doprinijeti njihovoj općoj neovisnosti.
Fenix- magazin/IM/Snježana Herek
