Jedan od najpoznatijih bosanskohercegovačkih pisaca i glumaca, Josip Pejaković, preminuo je sinoć u 78. godini života, javlja Večernji.ba.
Vijest o njegovoj smrti prvotno je podijelio njegov sin, Dejan Pejaković, a na društvenim mrežama od njega se opraštaju brojni kulturni djelatnici, poput Nihada Kreševljakovića, Lane Zablocki i drugih.
Tijekom posljednjeg desetljeća borio se s nizom bolesti te je imao čak 17 operacija. Godine 2019. izjavio je kako je bio otpisan, ali se uspio oporaviti, prenosi Klix.
Josip Pejaković rođen je 1948. godine u Travniku, gdje je završio osnovnu i srednju školu. U Sarajevu je završio Dramski studio u klasi Kaće Dorić i Josipa Lešića. Diplomirao je ulogom Tuzenbaha u predstavi Tri sestre A. P. Čehova i ulogom Filtosa u predstavi Koncert u jajetu Fernanda Arrabala, u režiji Kaće Dorić.
Ostvario je više od 50 premijernih uloga u Narodnom pozorištu Sarajevo te u filmovima poput Ljudski faktor i Kuća pored puta, kao i u desetak monodrama. Izdvajaju se njegove značajne uloge u predstavama: Kome zvono zvoni, Kuća oplakana, Višnjik, Braća Karamazovi, Tri sestre, Woyzeck, Sprovod u Terezienburgu, Veliki vezir, Hasanaginica, Princip Gavrilo, Omer-paša Latas, Julije Cezar, Fistikovi šejtanluci, Kralj Lear, Legenda o Ali-paši, Dugo putovanje u noć, Hamlet u selu Mrduša Donja ili Hamlet zna što narod ne zna, Divlje meso i mnoge druge.
Tijekom svoje bogate umjetničke karijere ostvario je velik broj uloga te je dobitnik brojnih nagrada, među kojima se ističu Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva (1974.), Nagrada ZAVNOBiH-a za životno djelo (1991.) te nagrada Udruženja dramskih umjetnika BiH.
Autor je i nekoliko monodrama i filmskih scenarija, od kojih su najpoznatiji: Oj, živote, On meni nema Bosne, Ljudski faktor i Kuća pored puta.
Od 2001. do 2003. godine obnašao je dužnost direktora Drame Narodnog pozorišta Sarajevo.
Jedno je vrijeme bio i pjevač travničke rock grupe Veziri, nakon čega ga je zamijenio Seid Memić Vajta. Potom se u potpunosti posvetio glumi. Igrao je ulogu u nekoliko amaterskih predstava u Travniku, a kasnije se preselio u Sarajevo, gdje je ubrzo stekao naklonost publike i kritike.
U svibnju 2022. objavio je svoju najnoviju knjigu pod nazivom Sevdalinka, a zajedno s Rambom Amadeusom podnio je kandidaturu UNESCO-u s prijedlogom da se sevdalinka uvrsti na popis nematerijalne svjetske kulturne baštine.
Fenix-magazin/MD/Večernji.ba
