Vodeća hrvatska bohemistica i istaknuta slavistica te članica Hrvatsko-češkog društva (HČD), prof. emer. Dubravka Sesar umrla je u subotu u Zagrebu u 77. godini života, priopćeno je u nedjelju iz HČD-a.
Rodila se u Splitu 1947., a diplomirala je na studiju rusistike, polonistike i bohemistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Na Odsjeku za slavenske jezike i književnosti (sada Odsjek za zapadnoslavenske jezike i književnosti) djelovala je od 1976. do umirovljenja 2017.
Godine 2014. izabrana je za članicu suradnicu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Razredu za filološke znanosti, a 2019. postala je professor emerita Sveučilišta u Zagrebu.
Dubravka Sesar predavala je na studijima bohemistike i slovakistike, vodila niz izbornih kolegija za slaviste i kroatiste, te održavala nastavu na poslijediplomskim doktorskim studijima lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, kroatistike na Filozofskom fakultetu u Rijeci te na Hrvatskim studijima u Zagrebu.
Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu prof. Sesar bila je pročelnica tadašnjega Odsjeka za slavenske jezike i književnosti i predstojnica tadašnje Katedre za zapadnoslavenske jezike i književnosti od 1995. do 2004. i njenom zaslugom 1997. je osnovan samostalni studij slovačkog jezika.
Bila je i predsjednica Upravnog vijeća Staroslavenskoga instituta od 1999. do 2005. te predsjednica Hrvatskog slavističkog komiteta od 1996. do 2001.
Dubravka Sesar bila je jedna od osnivačica Društva hrvatsko-češkog i slovačkog prijateljstva (današnjeg Hrvatsko-češkog društva) 1992. i članica Predsjedništva do 1993.
Nemjerljiv doprinos popularizaciji češke književnosti u Hrvatskoj
Njene najvažnije knjige i znanstveni radovi su: Putovima slavenskih književnih jezika, Slavistika i kroatistika ili: Koliko se međusobno poznajemo, Hrvatski i europski jezici u 19. stoljeću i Slavenski jezici u 17. stoljeću.
Bila je i autorica Češko-hrvatskog i hrvatsko-češkog praktičnog rječnika s gramatikom iz 2002., koji je 2004. objavljen i u Češkoj. S Marijom Kursar objavila je Slovačko-hrvatski i hrvatsko-slovački praktični rječnik s gramatikom.
Dubravka Sesar dala je i nemjerljiv doprinos popularizaciji češke književnosti u Hrvatskoj, naročito svojim prijevodima nekih od vodećih čeških književnika i njihovih djela, među kojima se ističe poema Máj Karela Hyneka Máche, kapitalno djelo moderne češke poezije, kao i roman Vladislava Vančure Markéta Lazarová.
Svojim prijevodima omogućila je da 2003. svjetlo dana ugleda Zlatna knjiga češkog pjesništva, najopsežnija antologija češke poezije prevedene na hrvatski, urednika Dušana Karpatskog, u kojoj je prevela oko 9000 stihova. Prevela je i većinu stihova u antologiji prijevoda slovačke poezije Tatre i Velebit urednika Jána Jankoviča.
Godine 2018. sastavila je antologiju slovačke preporodne poezije S Tatra zove more. Sa slovačkog je na hrvatski prevela Bračke priče Martina Kukučína, a s ukrajinskog zbirku pjesama Most iznad vremena Bogdana Igora Antonyča.
Prevodila je i s ruskog, poljskog, makedonskog i bugarskog.
Zbog zasluga u popularizaciji češke kulture u Hrvatskoj 2004. je nagrađena priznanjem „Gratias agit“, koje dodjeljuje češko Ministarstvo vanjskih poslova i nagradom „Artis bohemicae amicis“, koju dodjeljuje češko Ministarstvo kulture.
Zbog prijevoda poezije, Društvo hrvatskih književnih prevodilaca nagradilo ju je 2004. godišnjom nagradom“, Hrvatsko-češko društvo joj je 2012. dodijelilo prvu Nagradu „Predrag Jirsak“ zbog njenog doprinosa razvoju hrvatsko-čeških odnosa na području bohemistike.
Godine 2017. Dubravka Sesar odlikovana je i Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za osobite zasluge za znanost i promociju hrvatske slavistike u Hrvatskoj i u svijetu, ističe u priopćenju predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac.
Fenix-magazin/SČ/Hina
