BEČ – „ „Želim naglasiti da ovo nije povijesni osvrt na gotovo pet stoljeća dugih odnosa i veza gradišćanskih Hrvata s takozvanom – maticom – u današnjoj terminologiji Republikom Hrvatskom, nego je subjektivan pristup koji se naslanja na u međuvremenu više od 40 godina mog angažmana i rada na različitim pozicijama unutar gradišćanskohrvatske zajednice u Austriji i susjednim zemljama, s osvrtom i na novo hrvatsko doseljeništvo, posebno u Beču“, rekao je Petar Tyran, glavni urednik Hrvatskih novina, koji je u petak navečer u Hrvatskom centru u Beču održao predavanje pod naslovom „Važnost hrvatske matice za narodne grupe (nacionalne manjine) s posebnim osvrtom / pregledom na gradišćanske Hrvate“. Razgovor je vodio Igor Lacković, predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa (HSK) u Austriji, koji je organizirao predavanje. Nazočni su mu bili, između ostalih,i hrvatski veleposlanik u Austriji Gordan Bakota, buduća konzulica u Beču Vesna Odorčić, hrvatski policijski časnik u Austriji Krešimir Kovačićek i voditeljica Odjela za autohtone manjine u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu Marija Hećimović.
Govoreći o manjinskim pravima gradišćanskih Hrvata, uglavljenim u članak 7 austrijskog Državnog ugovora iz 1955. godine Tyran je rekao kako je uvjet opstanka ove hrvatske autohtone manjine ovisan o upotrebi i razvoju hrvatskog jezika u javnom životu i da u tome presudnu ulogu ima svekolika potpora Republike Hrvatske, njihove matice i pradomovine. Istakao je kako Hrvati vode „trku s vremenom“, po pitanju uvođenja dvojezičnog (hrvatsko-njemačkog) školskog sustava, prvenstveno u Beču.
Lacković je pojasnio kako je HSK, s tim u vezi, pokrenuo projekt „Hrvatski je naš izbor“, koji su snažno poduprli i gradišćanski Hrvati, te da su nakon obavljenog tehničkog dijela projekta (anketiranje roditelja) sada na potezu nadležna hrvatska i austrijska Ministarstva.
Tyran je rekao da je gradišćanskohrvatski jezik normiran i kodificiran i kako svakako treba očuvati pet stoljeća stari seoski idiom u Gradišću, ali i istovremeno raditi i na upotrebi i razvoju hrvatskog standardnog jezika. Suvremenim hrvatskim doseljenicima ukazao je na opasnost da integracija u konačnici postane asimilacija, poručivši kako je važno da se „stara i nova“ hrvatska zajednica u Austriji drži zajedno, jer smo „zajednički jači“.
Snježana Herek
