Poduzetnici u Njemačkoj plaćaju u prosjeku 30 posto više za rad nego u drugim zemljama EU.
Tvrtke u Njemačkoj plaćaju u prosjeku 43,40 eura po satu rada. Troškovi rada u 2024. godini bili su tako oko 30 posto viši od prosjeka za 27 zemalja EU, objavio je u srijedu u Wiesbadenu Njemački statistički ured.
Navodi se da je od 2022. relativna razlika ostala gotovo nepromijenjena. U usporedbi troškova na razini cijele EU, Njemačka je sedma, što je pad sa šestog mjesta iz 2023.
Usporedba uzima u obzir bruto troškove plaća i troškove rada koji nisu troškovi plaće, poput doprinosa za mirovinsko ili zdravstveno osiguranje, navode njemački mediji.
Stručnjak: Konkurentnost Njemačke ostaje stabilna unatoč visokim troškovima
Troškovi uvelike ovise o sektoru: u proizvodnom sektoru (48,30 eura) prosjek EU premašen je za 43 posto, u uslužnom sektoru (42,10 eura) samo za 26 posto. Prosjek EU je 33,50 eura.
Ovdje su troškovi rada po satu najviši:
Luksemburg: 55,20 eura
Danska: 50,10 eura
Belgija: 48,20 eura
Radna snaga je najjeftinija za tvrtke u sljedećim zemljama:
Bugarska: 10,60 eura
Rumunjska: 12,50 eura
Mađarska: 14,10 eura
U Poljskoj su troškovi rada prošle godine najviše porasli, za 19 posto, a slijede Hrvatska (14 posto), Bugarska i Rumunjska (po 13 posto). U Njemačkoj je porast od 5 posto odgovarao prosjeku EU.
„To pokazuje da je cjenovna konkurentnost Njemačke u smislu troškova rada apsolutno stabilna“, kažu iz Instituta za makroekonomiju i istraživanje poslovnih ciklusa (IMK) Zaklade Hans Böckler.
Troškovi i produktivnost veći
Stručnjak za tržište rada također ističe da, iako su troškovi rada veći u razvijenijim gospodarstvima poput Njemačke, produktivnost rada je također veća. Prema podacima Europske komisije, Luksemburg, Danska i Belgija su među europskim zemljama s najvećom produktivnošću. Njemačka je također neznatno iznad prosjeka EU. Bugarska, Rumunjska i Mađarska su među onima koje zaostaju.
„Što se tiče kretanja plaća i troškova rada, u Njemačkoj još uvijek ne postoji prijetnja konkurentnosti cijena, za razliku od stalno visokih troškova energije“, kaže stručnjak.
Nova vlada ima dužnost
Ipak, poslovna udruženja se već mjesecima žale na loše uvjete poslovanja. Osim pretjeranih nameta i poreznog opterećenja, kritiziraju, između ostalog, visoke cijene energije u usporedbi s međunarodnim standardima, pretjeranu birokraciju, nedostatak radne snage i dugotrajne postupke planiranja i odobravanja.
Stručnjak za tržište rada također smatra da nova njemačka vlada ima odgovornost: „Financijskim sredstvima novog posebnog infrastrukturnog fonda mora dati svoj doprinos ulaganjima u infrastrukturu i obrazovanje kako bi se osiguralo da produktivnost u Njemačkoj ostane visoka u budućnosti i time dugoročno osigura osnova za visoke prihode.“
CDU/CSU i SPD žele reformama učiniti Njemačku konkurentnijom kao poslovno mjesto. Prve i najvažnije mjere uključuju poboljšane uvjete amortizacije za tvrtke i smanjenje cijena električne energije, pišu njemački mediji.
Fenix-magazin/SČ
