TURSKI PREDSJEDNIK STIGAO U ZAGREB: BiH neizbježna tema Erdoganova posjeta Hrvatskoj

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan stigao je u Zagreb kako bi pridonio jačanju gospodarskih odnosa Hrvatske i Turske i otvorio novi islamski centar s džamijom u Sisku, ali za očekivati je da će pitanje izbornog zakona u BiH dominirati u razgovorima s hrvatskim državnim vrhom. 

 

Erdogan se u utorak u Sarajevu usprotivio intervenciji visokog međunarodnog predstavnika u BiH Christiana Schmidta u izborni zakon, što traže Hrvati kako bi se spriječilo da ih Bošnjaci opet preglasavaju na općim izborima koji će se u toj zemlji održati početkom listopada.

“Odluke oko izbornog zakona donose ova trojica lidera. Ovdje ne trebamo imati intervenciju visokog predstavnika”, rekao je Erdogan na zajedničkoj konferenciji za novinare u Sarajevu s trojicom članova bosanskohercegovačkog predsjedništva.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković nekoliko su puta pozvali Schmidta na suprotno, da iskoristi svoje bonske ovlasti i Hrvatima zajamči ravnopravnost u izbornom procesu.

Erdogan će danas u Zagrebu razgovarati s obojicom. S Milanovićem će održati zajedničku tiskovnu konferenciju  na Pantovčaku, a o susretu s Plenkovićem Banski će dvori izvijestiti priopćenjem.

San sisačkih muslimana 

Turski će predsjednik zajedno s hrvatskim otići  i u Sisak gdje će sudjelovati na otvorenju novog islamskog centra i džamije u tom gradu, što sisački imam Alem Crnkić naziva “ostvaranjem višegeneracijskog sna” tamošnjih muslimana.

Novi Islamski centar prostire se na oko 2600 metara kvadratnih, te je treći takav centar u Hrvatskoj, nakon zagrebačkog i riječkog. Posebnost sisačke džamije je njena energetska održivost, pa ju se i naziva prvom ‘ekodžamijom’ u ovom dijelu Europe.

Na molitveni prostor odnosi se petina kompleksa, a ostatak, oko dvije tisuće kvadrata, namijenjen je svima.

„Da su muslimani htjeli graditi ovaj objekt za sebe, izgradili bi samo džamiju”, rekao je Crnkić Hini.

„Dobrodošli su nam svi ljudi otvorenog uma, srca i duše, bez obzira na vjersko opredjeljenje, svi koji su otvoreni da upoznaju i spoznaju druge”, naglasio je mladi sisački imam, Sisčanin odrastao u tom gradu.

Dvojica se predsjednika potom ponovo vraćaju u Zagreb kako bi sudjelovali na hrvatsko-turskom gospodarskom forumu.

Svoj dolazak potvrdilo je 75 turskih gospodarstvenika, dok se s hrvatske strane očekuje dolazak čak 160 gospodarstvenika. Na gospodarskom formu bit će predstavnici građevinskog sektora, energetike, turizma, prerađivačke industrije, farmaceutske industrije, poljoprivrede, financijskog sektora i drugih gospodarskih grana.

Strogo osiguranje 

Erdoganov posjet Hrvatskoj prate iznimne mjere sigurnosti. Uz trasu kojom će se kretati turski predsjednik već se danima ne može parkirati, a MUP je za četvrtak uveo posebnu regulaciju prometa i zamolio građane da budu strpljivi.

Strpljivi će morati biti i novinari jer se zbog strogog osiguranja na događanjima na kojima će biti Erdoogan moraju pojaviti satima prije.

Turski predsjednik u Hrvatskoj je posljednji put bio 2016., na obilježavanju stote godišnjice islama u Hrvatskoj.

Na Pantovčaku, tada u mandatu Kolinde Grabar-Kitarović, rado su isticali da ne postoji bolje integrirana manjina u Europi od muslimanske zajednice u Hrvatskoj.

Fenix-magazin/MD/Hina

Povezano

OPTUŽNICA ZA TEŠKO UBOJSTVO: Majka ispustila dijete u Savu, tijelo pronađeno kod Beograda
Andrej Plenković / Foto: Hina
PLENKOVIĆ OTKRIO TKO JE NOVA MINISTRICA KOJA ĆE NASLIJEDITI ŠIMU ERLIĆA: U Vladu dolazi iz Podravke, a prije toga je karijeru gradila u državnoj i javnoj službi
U PLANU JE UVOĐENJE NOVIH ATRAKTIVNIH LINIJA: Zračna luka Mostar planira proširenje terminala i rekordnih 100.000 putnika u 2026.
Friedrich Merz I Alice Weidel / Foto: Kay Nietfeld/dpa
KAOS U BUNDESTAGU: Weidel nazvala kancelara lažovom, SPD traži zabranu AfD-a
Gordan Jandroković / Foto: Hina
JANDROKOVIĆ: Dušobrižnici svode događaj za pamćenje na poklič iz jedne pjesme
Beč (ILUSTRACIJA) / Foto: Anadolu
NADZORNA PROCEDURA: Austrija pod povećalom Bruxellesa. EU pokrenula postupak zbog proračunskog deficita