Turska priprema novi sastanak šefova diplomacije Rusije i Ukrajine za tjedan ili dva, rekao je u četvrtak turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu, a Moskva je odgovorila da je spremna ako su razgovori “sadržajni”, prenose agencije.
Pregovarači Ukrajine i Rusije održali su prvi fizički sastanak početkom ovog tjedna u Istanbulu i upravo su ti pregovori donijeli neke pomake od početka ruske invazije 24. veljače.
“Moguć je sastanak na najvišoj razini između dvojice ministara ukrajinskog Dmitra Kulebe i ruskog Sergeja Lavrova za tjedan ili dva”, rekao je Cavusoglu za televiziju A Haber.
Turska želi biti domaćin “kao iskreni posrednik”, dodao je Cavusoglu koji je također pohvalio posredničku ulogu ruskog oligarha Romana Abramoviča, kojemu su europske zemlje nametnule sankcije zbog ruske invazije na Ukrajinu.
On “iskreno radi” na okončanju rata i on je posrednik između Kijeva i Moskve od početka ruske invazije 24. veljače, rekao je Cavusoglu
Abramovič je iznenadio kada se pojavio na ukrajinsko-ruskim pregovorima u Istanbulu u utorak, podsjeća agencija Reuters.
Moskva neće odbiti sastanak, no razgovori moraju biti “sadržajni”, odgovorilo je u četvrtak rusko ministarstvo vanjskih poslova, a prenijela agencija RIA.
“Važno je da se dvije strane sastanu i dogovore trajan prekid vatre”. Nemoguće je pregovarati pod pritiskom oružja”, rekao je Cavusoglu, kako prenosi agencija AFP.
U vezi evakuacija civila iz Mariupolja, kojeg ruske snage tjednima drže u okruženju i teško su ga razorile, Cavusoglu je rekao da je Ankara predložila “dva humanitarna konvoja, prema Rusiji i Ukrajini”.
“Nitko ne smije činiti pritisak na civile da odaberu jedan ili drugi koridor. Svatko mora dobiti pravo da ide onamo kao on želi”, inzistirao je.
Cavusoglu je pozdravio rezultate ovotjednog sastanka u Istanbulu na kojem je Ukrajina predložila da će se obvezati na status neutralnosti koji bi jamčilo desetak zemalja te pet stalnih članica Vijeća sigurnosti kao i Turska te Izrael.
Turska nije vidjela punu provedbu odluka donesenih na sastanku u Istanbulu što uključuje povlačenje ruskih snaga iz nekih područja, rekao je nadalje.
“Mjere su dogovorene radi smanjenja pritiska no baš ih i ne vidimo na bojištu. Oprezni smo”, rekao je.
Turska je bila domaćin 10. ožujka prvog sastanka između ministara vanjskih poslova Ukrajine i Rusije u Antaliji, no nikakav konkretan rezultat nije postignut.
Zelenskij: I drugi bi se mogli ohrabriti ako Rusija ne bude kažnjena
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je australskom parlamentu u četvrtak da Moskva mora odgovarati za prošla nedjela jer da se reagiralo ranije ne bi se odvijala sadašnja invazija te je upozorio da bi nekažnjavanje Moskve moglo ohrabriti druge zemlje da zarate protiv svojih susjeda.
Zelenskij je pozvao na nove i strože sankcije kao odgovor na rusku invaziju Ukrajine i sugerirao da su godine neuspjeha u obuzdavanju globalne moći ohrabrile Moskvu.
“Ne zaustavimo li sada Rusiju, ne pozovemo li Rusiju na odgovornost onda će neke druge zemlje u svijetu koje jedva čekaju sličan rat protiv svojih susjeda odlučiti da su takve stvari i njima moguće, rekao je Zelenskij u video obraćanju.
Australija i njezini saveznici na Zapadu zabrinuti su zbog sve agresivnije retorike Kine u vezi s Tajvanom, čiju neovisnost osporava.
“Sada se odlučuje o sudbini globalne sigurnosti”, rekao je Zelenskij. “Nitko ne može pobijediti… nitko ne može spasiti ijedan komadić svijeta od radioaktivnog (uništenja) koje bi se dogodilo ako se koristi nuklearno oružje”, rekao je.
Australija je Ukrajini isporučila obrambenu opremu i humanitarne zalihe te zabranila izvoz aluminija i aluminijskih ruda, uključujući boksit, u Rusiju.
Uvela je ukupno 476 sankcija protiv 443 pojedinca, uključujući poslovne ljude bliske ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, i 33 subjekta, uključujući većinu ruskog bankarskog sektora i sve subjekte odgovorne za državni dug zemlje.
Australija je u četvrtak rekla da nameće dodatnu carinu od 35 posto na uvoz iz Rusije i Bjelorusije, za koje je rekla da podržavaju invaziju.
Žrtve rušenja malezijskog zrakoplova
Zelenskij je podsjetio na najgori sukob između Australije i Rusije u proteklih nekoliko godina, rušenje zrakoplova MH17 Malaysia Airlinesa iznad istočne Ukrajine koju drže pobunjenici 2014 godine. Kako kažu istražitelji, zrakoplov je pogođen raketom zemlja-zrak ruske proizvodnje. Poginulo je svih 298 osoba u zrakoplovu, uključujući 38 Australaca.
“Je li Rusija platila odštetu obiteljima poginulih? Ne, oni još uvijek niječu da su krivi za tu tragediju”, rekao je.
Iste godine je bila i ruska invazija na Krim, podsjetio je.
“Da je svijet kaznio Rusiju 2014. za ono što je tada učinila, ne bi bilo ništa od ove terorističke invazije na Ukrajinu 2022. Moramo ispraviti takve užasne pogreške, i to ispraviti ih sada”, rekao je.
Ukrajinski čelnik nije precizirao koje dodatne sankcije želi uvesti Rusiji, ali je rekao da rusko vodstvo koristi prijetnju nuklearnim napadom da ograniči globalni odgovor na njezinu invaziju.
“Zemlja koja koristi nuklearnu ucjenu trebala bi dobiti sankcije koje bi trebale pokazati da je takva ucjena destruktivna za samog ucjenjivača”, rekao je Zelenskij.
Fenix-magazin/MD/Hina
