Neobično je bilo vidjeti da u Uredu hrvatskog člana bh. Predsjedništva u posljednje četiri godine bude uspješni poslovni mladi čovjek koji je do tada karijeru već ostvario u Njemačkoj, SAD-u i Australiji. Tugomir Čuljak bio je savjetnik u ovome uredu. Završava mandat zajedno s odlazećim hrvatskim članom Draganom Čovićem, piše Večernji.ba
U razgovoru za Večernji.ba Čuljak je kazao kako se prije malo više od tri godine vratio svojoj djedovini kao iseljenik, odnosno već druga generacija iseljenika, i imao prigodu i čast početi raditi kao savjetnik hrvatskog člana Predsjedništva BiH dr. Dragana Čovića i služiti svome narodu.
“Analizirao sam tržište u BiH proučavajući i niz ekonomskih analiza, disertacija i studija. I danas, još više nego tada, uvjeren sam kako Bosna i Hercegovina ima zasigurno dobre ekonomske potencijale kao što su industrija, IT sektor, energetika i turizam. To se djelomično može već i danas uočiti ako imamo na umu neka od ulaganja stranih investitora ili, jednostavno, širenja tržišta. Tako, primjerice, njemačke tvrtke zapošljavaju više od 6000 radnika u BiH. Istodobno imamo vrlo značajne projekte koji su realizirani s njemačkim partnerima, domaćim poduzećima i sveučilištima. Posebno se to odnosi na realizaciju projekata elektroprivrednih poduzeća pokretanjem parkova vjetrenjača, pozitivnog rasta turizma itd. Ovim želim reći kako BiH ima još puno potencijala koji nisu realizirani, a čije bi aktiviranje u značajnoj mjeri poboljšalo i kvalitetu življenja ovdje, kazao je Čuljak ističući kako trenutačno stanje nije zadovoljavajuće za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini.
– Od političkih do ekonomskih frustracija, napose nezaposlenost mladih ljudi pokazuje drugu stranu medalje – kaže Čuljak.
Na pitanje, kako bi ocijenio svoj rad kao savjetnik hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Čuljak odgovara: Moja osobna motivacija je bila i još uvijek je dobrobit hrvatskog naroda u BiH. Sebe sam najviše vidio u suradnji s hrvatskim iseljeništvom i u približavanju svijesti iseljeništva prema svojoj domovini i djedovini. Za to sam stvarno imao apsolutno potporu Ureda kako bih na najbolji mogući način obavio svoju zadaću. Moram biti iskren i reći kako je za mene bila najvažnija potpora hrvatskog člana Predsjedništva dr. Dragana Čovića. Gospodin Čović kontinuirano je pratio svaki projekt.
Našem iseljeništvu diljem svijeta, od SAD-a, Australije, Kanade, Njemačke, Austrije, Švicarske i drugih zemalja, gdje naše iseljeništvo pretežito živi, predstavljao je jasnu viziju i inicirao da pomognu BiH u približavanju Europskoj uniji i NATO-u. Na poseban je način isticao potrebu ostvarenja ravnopravnosti našeg hrvatskog naroda i trenutačnu nepravdu koja je jasno manifestirana i na posljednjim izborima na kojima nismo bili u mogućnosti uopće birati svoje autentične legitmne predstavnike u politici”.
Napomenuo je kako je svima jasno kako je iza toga stajala jedna bošnjačka politika čiji je cilj eliminiranje Hrvata.
Tijekom mandata Čuljak je bio član radne skupine kojoj je bio cilj približiti BiH i njezine mogućnosti u iseljeništvu. Za Večernji list je govorio i o iskustvima u tome poslu.
“Kao član radne skupine projekta Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice za izradu dokumenta “Politika o suradnji s iseljeništvom”, koji je usvojilo u travnju 2017. Vijeće ministara BiH, zadovoljan sam da projekt “Politika o suradnji s iseljeništvom” konačno službeno ide u drugu fazu realizacije. Od samoga početka sam u dogovoru s drugim članovima mogao argumentirano zastupati i provesti to da u njegovu radu budu ravnopravno zastupljeni svi, od zakonodavnih tijela do Predsjedništva. To je konkretno značilo da jednak broj hrvatskih, bošnjačkih i srpskih članova te nacionalnih manjina bude zastupljen u radu reprezentativnog tijela, do svakog odbora. To je definirano u samom dokumentu politike te je pomoglo da se na ispravan način kanalizira naša inicijativa i poveže naše iseljeništvo sa svojom domovinom”, rekao je Čuljak.
Na pitanje kakvo mu je osobno iskustvo kao povratniku iz iseljeništva u BiH, Čuljak je kazao: Pa, eto, baš volim ovu zemlju, temperament ljudi i mentalitet koji na kraju krajeva uvijek prevlada. Međutim, rođen sam i odrastao u Njemačkoj i živio u različitim kontinentalnim društvima, što me vjerojatno nesvjesno oblikovalo. Želim reći kako mi je trebalo manje vremena dok se socijalno integriram u društvo, a dosta dulje da se mentalno uklopim u radni odnos. Hvala Bogu, volim svoj kraj, posebno našu prirodu. Mislim da se iseljenici kao ja mogu vratiti jer na kraju krajeva dolaze svojoj domovini i svojim najbližima. Ne bi me iznenadilo da u budućnosti bude još mladih ljudi koji žele vidjeti i iskusiti nešto drugo u svom životu. Zadovoljan sam i meni je život ovdje dobar.
Fenix-magazin/MD/Zoran Krešić Večernji.ba
