Sukobi među političarima kojima svakodnevno svjedočimo samo su povjetarac u odnosu na tsunami u godini prije parlamentarnih, predsjedničkih i euroizbora, piše u ponedjeljak Jutarnji list, navodeći da bi 2023. mogla biti zapamćena kao prijesuperizborna godina u Hrvatskoj.
A to znači da treba očekivati jačanje sukoba na stranačkoj sceni i formiranje novih koalicijskih saveza, navodi dnevnik.
Naime, prema redovnim rokovima, 2024. je naznačena kao izborna supergodina u Hrvatskoj. Tada će se u svibnju održavati izbori za Europski parlament, koji su važni jer pokazuju kakvo je raspoloženje birača. U srpnju ili u ranu jesen bili bi parlamentarni izbori, a za kraj, u prosincu, birao bi se predsjednik Republike.
Ukratko, stranke su od lokalnih izbora 2021. trebale imati pune tri godine mira za unutarnje konsolidiranje i pripremu za trostruki izborni ciklus u 12 mjeseci. Trogodišnji izborni mir najviše odgovara onima na vlasti jer imaju dovoljno vremena za realiziranje obećanja ili reformi, a pritom ne trebaju strahovati da će ih birači kazniti. Samo što postoji još jedna opcija, a to je da vladajuća koalicija premijera Andreja Plenkovića odluči već ove godine raspisati prijevremene parlamentarne izbore. Prema izvorima iz HDZ-a, sličnih ideja bilo je i u 2022., ali na kraju se odustalo.
čak i ako ne bude prijevremenih izbora, 2023. godina mogla bi ozbiljno i dugoročno determinirati odnose na ljevici i desnici i pokazati imaju li stranke, koje su lijevo, odnosno desno od HDZ-a, u perspektivi dovoljno snage za pobjedu nad ekipom Andreja Plenkovića na idućim parlamentarnim izborima.
Rejting HDZ-a je klimav i stalno oko 25 posto, ali i dalje uvjerljivo veći od SDP-ova, Možemo! ili Mosta i Domovinskog pokreta. Osim toga, koliko god je Plenković odiozan za mnoge birače, njegov osobni rejting je bitno viši u odnosu na Peđu Grbina i ostale opozicijske čelnike, piše novinar Jutarnjeg lista Robert Bajruši.
Fenix-magazin/SČ/Hina
