Na okruglom stolu o mladima i tržištu rada, koji su u srijedu organizirali saborski Odbor za obitelj i mlade i Središnji državni ured za demografiju, istaknuto je da će do 2030. oko 140 tisuća radnika u Hrvatskoj morati promijeniti zanimanje zbog automatizacije i digitalizacije poslova.
Zatvaranje tvrtki i ostalih objekata tijekom covid krize ubrzalo je automatizaciju i digitalizaciju radnih mjesta, a virtualni sastanci i rad od kuće postali su dio svakodnevnog života, rekli su sudionici okruglog stola održanog u Hrvatskom saboru
Voditelj projekta „Budućnost rada u Hrvatskoj” Marko Radenović, iz konzultantske tvrtke ”McKinsey”, predviđa da će u godinama koje dolaze najveća potražnja za radnim mjestima biti u sektorima zdravstva, financija, osiguranja i građevinarstva.
„Oko 140 tisuća radnika koji trenutačno obavljaju neko zanimanje morat će ga promijeniti do 2030., zbog ubrzane automatizacije i digitalizacije. Tu računam na one koji će morati promijeniti ne samo sektor u kojem rade, nego i narav svog posla, kao na primjer uredski službenici, knjigovođe, računovođe, radnici u proizvodnji, službenici u nabavi, maloprodajno osoblje, konobar, blagajnici, itd.”, rekao je Radenović
Kako bi mladi ljudi bili spremni za poslove budućnosti, potrebne se promjene u školama, smatra državi tajnik u Ministarstvu obrazovanja Tomislav Paljak, misleći prvenstveno na strukovno obrazovanje
”Trebamo ići na učenje temeljeno na radu, odmah slati učenike u poslovne procese i poticati primjenu digitalnih tehnologija u obrazovnom procesu”, poručio je Paljak.
Državna tajnica za demografiju Željka Josić istaknula je da se broj nezaposlenih mladih osoba od 2017. godine smanjio s 81 tisuće na 54 tisuće u prošloj godini.
No, i dalje je prisutan velik broj mladih koji imaju tzv. ‘NEET’ status (eng., Not in Employment, Education or Training). Spomenuti pojam koristi se za one osobe koje više nisu u sustavu obrazovanja, a nisu ni na tržištu rada niti ih se može evidentirati kroz Zavod za zapošljavanje.
Izmjene Zakona o radu koje će ograničiti broj ugovora na određeno
Što se tiče zaposlenih mladih osoba, Hrvatska se nalazi u vrhu Europske unije prema udjelu prekarnih oblika rada, među kojima su i ugovori na određeno vrijeme. Međutim, taj se trend mijenja, tvrdi državni tajnik u Ministarstvu rada i socijalne politike Ivan Vidiš.
„U srpnju prošle godine imali smo 149.000 mladih zaposlenih sa ugovorima na neodređeno, a u srpnju ove godine ta je brojka narasla na 160 000”, izjavio je.
Vidiš je najavio izmjene Zakona o radu, koje će ograničiti broj ugovora na određeno „na način da se ide do tri ugovora, uključujući i prvi ugovor, s tim da se prekidi kraći od tri mjeseca neće smatrati prekidom, dakle računalo bi se kao da ste kod istog poslodavca”.
Državni tajnik mlade osobe potiče na samozapošljavanje, naglasivši da Hrvatska za pokretanje vlastitog posla nudi potporu od 20 tisuće eura, najviše od svih članica Europske unije.
Fenix-magazin/MMD/Hina
