Američki predsjednik Donald Trump sastao se u ponedjeljak u Bijeloj kući u Washingtonu sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i europskim čelnicima: predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i pet europskih šefova država i vlada: njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom, talijanskom premijerkom Georgijom Meloni, francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, britanskim premijerom Keirom Starmerom i finskim predsjednikom Alexom Stubbom te glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom
Zelenski se prvo sastao s ostalim Europljanima na raspravi u ukrajinskom veleposlanstvu u Washingtonu, a onda sa američkim predsjednikom Trumpom. Kako prenose njemački mediji, Trump je odbo otkriti detalje o washingtonskim sigurnosnim jamstvima za Kijev, ali je izjavio: “Europa je prva linija obrane i mi ćemo im pomoći.”
Nikada prije u povijesti Bijele kuće toliko šefova država i vlada nije gostovalo u isto vrijeme kod predsjednika SAD-a. Šefovi država razgovarali su nekoliko sati; prvo u istočnom krilu, a zatim u Ovalnom uredu. U međuvremenu, Trump je nazvao Putina kako bi pokrenuo izravne pregovore između šefa Kremlja i Zelenskog. Jedinstveni stav Europljana tijekom „vrlo intenzivnih konzultacija“, kako će Merz kasnije opisati sastanak, očito je osigurao da mirovna inicijativa teče na donekle kohezivan i strukturiran način. Kada su završili višesatni razgovori, Trump je na Truth Socialu napisao da je sastanak bio „vrlo dobar“.
Složnost europskih čelnika
Europski čelnici na sastanku u Washingtonu u ponedjeljak su naglasili da će snažna sigurnosna jamstva za Ukrajinu biti ključna za postizanje pravednog i trajnog mira, istovremeno ponavljajući svoj poziv za trenutni prekid vatre.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen opisala je razgovore između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, također održane u Washingtonu u ponedjeljak, kao ključni trenutak.
“Ovdje smo, Europljani, kao prijatelji i saveznici. Zaustavimo ubijanje. Ovo je zaista naš zajednički interes”, rekla je von der Leyen, prenosi Anadolu.
Dodala je da su razgovori o jamstvima po uzoru na Članak 5 NATO-a (o međusobnoj obrani) “iznimno važni” za osiguranje dugoročne sigurnosti Ukrajine. Von der Leyen je također istaknula tešku situaciju otete ukrajinske djece, naglašavajući da njihov povratak mora ostati prioritet u pregovorima.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte također je pozvao na trenutni prekid nasilja.
„Ako ovo dobro odigramo, mogli bismo okončati ovu situaciju. Moramo je okončati. Moramo zaustaviti ubijanje. Moramo zaustaviti uništavanje ukrajinske infrastrukture. Ovo je strašan rat“, rekao je.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni rekla je da je model jamstava po uzoru na članak 5. prva predložila Italija.
„Ako želimo postići mir i osigurati pravdu, moramo to učiniti jedinstveno. Prvo pitanje su sigurnosna jamstva, kako osigurati da se ovo više ne ponovi. To je preduvjet za svaki mir“, rekla je, obećavajući daljnju podršku Ukrajini.
„Povijesni korak“
Britanski premijer Keir Starmer opisao je sastanak u Washingtonu kao priliku za „povijesni korak“.
„Kada govorimo o sigurnosti, govorimo o sigurnosti ne samo Ukrajine, već i Europe, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo. Napredak u pogledu sigurnosnih jamstava, neki oblik modela članka 5, ključan je korak naprijed, zajedno s trilateralnim razgovorima kako bi se teška pitanja dovela do zaključenja“, rekao je.
Nakon summita, Macron je izrazio skepticizam da je Putin spreman sudjelovati u istinskim pregovorima. „Nisam uvjeren da i predsjednik Putin želi mir“, rekao je Macron: „Njegov primarni cilj je dobiti što više teritorija kako bi oslabio Ukrajinu.“
Njemački kancelar Friedrich Merz se također pojavio pred kamerama i tvrdio da se pregovori mogu odvijati samo izravno s Ukrajinom, onda kada oružje utihne. Također je izjavio da se Kijevu ne bi smjelo nametati teritorijalni ustupci.
-Sastanak između Putina i Zelenskog mora biti dobro pripremljen. Ovog utorka sastat će se „koalicija voljnih“ od 32 države kako bi razgovarale o svojoj spremnosti da nastave pomagati Ukrajini.
Finska iskustva
Finski predsjednik Alexander Stubb naglasio je da male zemlje poput Finske, s granicom od 1287 kilometara s Rusijom, najdužom od svih članica NATO-a koje graniče s Rusijom, razumiju važnost sigurnosnih obveza.
„Mislim da smo vjerojatno postigli veći napredak u posljednja dva tjedna u okončanju ovog rata nego u posljednje tri i pol godine“, rekao je.
„Naša očekivanja od ovog sastanka odnose se na sigurnosna jamstva, koja su veliki dio ovoga. A onda, naravno, krećemo prema procesu s trilateralnim sastankom s vama (predsjednikom Trumpom) i predsjednikom (Vladimirom) Putinom i predsjednikom Zelenskim“, dodao je.
Pozivajući se na finsko iskustvo u pronalaženju rješenja s Moskvom nakon sovjetske invazije 1939., nakon čega su uslijedili dodatni sukobi 1944., Stubb je dodao: „Siguran sam da ćemo 2025. moći pronaći rješenje za okončanje ruske agresije.“
Tijekom Moskovskog primirja 1944., Finska je ustupila dio svog teritorija Sovjetskom Savezu.
U nedavnim potezima prema okončanju ruskog rata protiv Ukrajine, Zelenski je naglasio potrebu za sigurnosnim jamstvima za svoju zemlju.
Ukrajina ponudila kupnju američkog oružja
Uoči sastanka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trumpa u Bijeloj kući, Ukrajina je ponudila kupnju američkog oružja financiranog od strane Europe u vrijednosti od 100 milijardi dolara kao dio prijedloga čiji je cilj osigurati američka jamstva za sigurnost zemlje nakon budućeg mirovnog sporazuma s Rusijom, izvijestio je u ponedjeljak Financial Times, pozivajući se na dokument podijeljen sa saveznicima.
Dokument, koji također uključuje ugovor o proizvodnji dronova vrijedan 50 milijardi dolara s američkim partnerima, distribuiran je europskim saveznicima uoči sastanka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trumpa u Bijeloj kući.
Kijevska ponuda osmišljena je kako bi se uklopila u Trumpov naglasak na ekonomske koristi za američku industriju.
U dokumentu se također zahtijeva da Rusija nadoknadi Ukrajini ratnu štetu, potencijalno kroz 300 milijardi dolara zamrznute ruske imovine koja se drži u zapadnim zemljama, te se naglašava da svako ublažavanje sankcija mora biti uvjetovano poštivanjem mirovnog sporazuma od strane Moskve.
Snimke emitirane na ruskim medijima koje ismijavaju Trumpovo vodstvo navode se u dokumentu kao dokaz da Kremlj i dalje ne shvaća ozbiljno mirovne napore.
Prijedlozi dolaze nekoliko dana nakon što se Trump sastao s Putinom na Aljasci, gdje se činilo da američki predsjednik zauzima stav bliži moskovskom pogledu na okončanje sukoba.
Fenix-magazin/SIM/dpa/Anadolu
