Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump ulazi u Bijelu kuću praćen brojnim skandalima, suočen s povijesno niskim rejtingom, sukobom s vlastitim obavještajnim službama i medijima, polariziranim američkim društvom i svijetom prepunim kriza raznih vrsta.
Među brojnim izazovima s kojima se suočava izabrani predsjednik, koji stupa na dužnost nakon svečane inauguracije u petak, najhitniji je onaj kojim bi trebao “umiriti brod”, odnosno svesti svoje razbuktale sukobe s brojnim akterima na razumnu i moguću mjeru, navodi France Presse.
Čak i prije službene prisege novi se američki predsjednik suočava s kongresnom istragom o mogućem dosluhu njegove izborne kampanje s Rusijom.
U strahu da ne bude dovedena u pitanje njegova povijesna pobjeda nad protukandidatkinjom Hillary Clinton, Trump je krenuo u ofenzivu. Tako je republikanski pobjednik u utrci na Bijelu kuću ošinuo po “ljigavim političkim operativcima”, obavještajnim službama koje je usporedio s nacistima, te po medijima, čime zapravo ponavlja taktiku iz kampanje koja ga je i dovela do Ovalnog ureda.
No kad se tome dodaju ozbiljne optužbe za nepotizam, pravni problemi vezani uz njegove poslovne interese, loše pripremljene kandidature članova njegova kabineta te zbrka kojaje zavladala u redovima republikanaca nakon njegovih najava o reformi zdravstvenog sustava, slika postaje još tamnija.
Njegov imidž “Dona od teflona”, koji je isplivao iz skandala koji su ga pratili u kampanji uspješnije nego itko prije njega, čini se da je počeo propuštati.
Unatoč uloženom vremenu i energiji s kojom se bori na više otvorenih bojišta, čini se da novi američki predsjednik doživljava eroziju vlastita kredibiliteta, temelja bilo kakvog predsjedničkog djelovanja.
Po posljednjoj anketi Galllupa, samo 40 posto Amerikanaca o Trumpu ima povoljno mišljenje, što ga čini daleko najnepopularnijim izabranim predsjednikom u povijesti. Čak je dva puta manje popularan od Baracka Obame u siječnju 2009. i manje popularan od Jimmyja Cartera, Ronalda Reagana, Georgea H.W. Busha, Billa Clintona i Georgea W. Busha, kada su preuzimali dužnost,
On tvrdi da su ankete namještene. “Isti ljudi koji su vodili simulirana istraživanja prije izbora i bili su u krivu, sada vode istraživanja popularnosti. Namještana su kao i prije”, komentirao je na Twitteru.
Trumpova nepopularnost ići će na ruku njegovim protivnicima. Tako republikanski predstavnici u Kongresu koji računaju na reizbor u umjerenim državama i izbornim jedinicama, neće ‘stavljati ruku u vatru’ za tako nepopularnog predsjednika.
Senator Marco Rubio, bivši Trumpov rival u utrci za republikansku predsjedničku nominaciju, već je otvoreno najavio mogućnost da će se suprotstaviti Trumpovu izboru kandidata za državnog tajnika, naftaša Rexa Tillersona.
Republikanski guverneri također osporavaju planove o ukidanju Obamacarea, a među demokratima ima dužnosnika koji osporavaju legitimitet Trumpove pobjede.
U Washingtonu je pak za subotu, dan nakon inauguracije, najavljen prosvjedni “Marš žena”.
Uz tako uskovitlane emocije, Trump bi mogao biti prvi predsjednik koji ulazi u Bijelu kuću prisljen na defanzivno ponašanje.
Bude li, međutim, prvih 100 dana njegove administracije popraćeno stvaranjem populističkog zakonskog okvira i odgovarajućim konkretnim aktivnostima to bi moglo pomoći “zaustaviti krvarenje” i izbjeći nepotrebne bitke.
Kako održati ekipu na okupu
Nastojeći pronaći ljude koji će mu pomoći voditi zemlju, Trump se okrenuo skupini različitih protagonista, članovima obitelji, generalima, milijarderima i etabliranim republikancima, od kojih malo tko ima iskustvo rada u Bijeloj kući.
Različite opcije koje će se naći okupljene unutar Bijele kuće mogle bi biti konstruktivne, ali bi također mogle izazvati rovovske bitke za utjecaj i potaknuti ozbiljne podjele.
Hoće li Trumpova kćer Ivanka i njezin suprug Jared Kushner biti zadnje osobe s kojima će se savjetovati novi predsjednik? Hoće li to biti konzervativci poput potpredsjednika Mikea Pencea ili ideolozi tvrde desnice poput glavnog stratega Stevea Bannona, tek će se vidjeti.
Snažni protivnici
Trump će, poput Obame, preuzeti ured u vrijeme kada suparničke regionalne sile postaju sve snažnije i ne ustručavaju se tu snagu upotrijebiti. Očuvanje američke nadmoći bit će tim izazovnije.
U Rusiji Vladimir Putin, možda najjači lider još od vremena Leonida Brežnjeva, agresivno nastoji redefinirati uvjete završetka Hladnog rata. Njegova nastojanja da obnovi utjecaj Moskve u Siriji već je sputao Obaminu administraciju. Isti takvi potezi u Afganistanu, Libiji i istočnoj Europi mogli bi stvoriti velike probleme Trumpovoj nakani zatopljenja odnosa s Rusijom.
U međuvremenu je izabrani američki predsjednik zauzeo ratobornije stajalište prema Kini, koja s druge strane sve više dobiva na samopouzdanju kada je u pitanju pozicioniranje u svijetu.
Dok je Mao Zedong transformirao kinesko društvo, a Deng Xiaoping zemlju učinio gospodarskom silom, sadašnji čelnik Xi Jinping želi od Kine napraviti diplomatsku i vojnu silu.
Trumpovo stajalište i Xijeve ambicije mogle bi dovesti do brojnih nesuglasica, vezanih uz Tajvan, postojeće valutne stope ili plovidbu Južnim kineskom morem, koje bi mogle dosegnuti točku usijanja.
Saveznici
Malo je tko, međutim, toliko uznemiren Trumpovim izborom koliko su to tradicionalni američki saveznici.
Trump je istodobno doveo u pitanje vrijednost NATO-a, kojeg je u nedjeljnom intervjuu njemačkom Bildu i londonskom Timesu nazvao “zastarjelim”, kao i obveze koje je Washington ugovorom preuzeo vezano uz zaštitu saveznika u Aziji, što osigurava globalni poredak.
“Trump već dugo vjeruje kako saveznici iskorištavaju SAD”, kaže Thomas Wright iz Brookings instituta. “On će radije zauzeti stajalište da Sjedinjene Države ne trebaju braniti druge nacije, a bude li to radile on želi da za to bude plaćen što je više moguće”.
Većina saveznika, uključujući Japan i Britaniju, za sada ostaje pri strategiji približavanja Trumpu koliko god je to moguće.
‘Situation room’
Svaki se predsjednik susreće s neočekivanim izazovima nacionalnoj sigurnosti, no vjerojatno najveća kriza s kojom će na vanjskom planu susresti Trump dobro je poznata, a riječ je o Sjevernoj Koreji.
Zemlja grozničavo radi na razvoju smrtonosne nuklearne tehnologije pokušavajući proizvesti balističke rakete koje mogu dosegnuti američko tlo.
Trump je s tim u svezi već podvukao crvenu crtu. “Sjeverna Koreja upravo je objavila da je u zadnjoj fazi razvoja nuklearnog oružja koje može dosegnuti američko tlo. To se neće dogoditi”, poručio je Trump na Twitteru.
Sankcije do sada uvedene Sjevernoj Koreji imale su ograničeni učinak, a Trumpovo neprijateljstvo prema Kini moglo bi zaustaviti bilo kakvu pomoć Pekinga u obuzdavanju Pjongjanga.
On bi tako mogao okrenuti puno dramatičnijoj vrsti odgovora, koja bi uključivala mogućnost cyber napada, zračnih udara ili čak invazije.
“Trump će čuti sirenski zov pokretanja preventivnog rata”, smatra Leon Sigal sa Social Science Research Councila.
“Za predsjednika koji je kao kandidat opetovano kritizirao američku vojnu intervenciju u inozemstvu i bio skeptičan u pogledu saveza, ova bi opcija mogla biti posebice neugodna”, smatra Sigal.
Fenix-magazin/IM/Hina
