Hrvatska je u prvih devet mjeseci 2022. zaprimila 7.258 zahtjeva ljudi za međunarodnu zaštitu, koja obuhvaća azil i supsidijarnu zaštitu, a to je najveći broj takvih zahtjeva posljednjih godina, trostruko veći nego 2016. u jeku migrantske krize, piše u petak Večernji list.
U zahtjevima za međunarodnu zaštitu kod nas prednjače državljani Iraka (1554), Turske (1150), Afganistana (1123) te Burundija (1007), navodi dnevnik.
Iako je Hrvatska i dalje tranzitna zemlja za prisilne migrante koji bolji život traže u Njemačkoj, Italiji…, povećanom broju tražitelja azila, ali i osoba koje nemaju pravo na azil i kojima je izdano rješenje o napuštanju Hrvatske svjedočimo posljednjih mjeseci u središtu Zagreba na potezu od Autobusnog do Glavnog željezničkog kolodvora te Jelačićeva placa.
Kako je tražiteljima međunarodne zaštite osiguran smještaj u Hrvatskoj, može se pretpostaviti da su migranti koji kampiraju oko Glavnog željezničkog kolodvora uglavnom oni kojima je izdano rješenje da napuste Hrvatsku ili azil nisu ni tražili.
Vjerojatno je zatvaranje EU za ilegalne migrante dovelo do toga da je sve više zahtjeva za azil kod nas, a veća propusnost granica na balkanskoj ruti dovela je do većeg broja nezakonitih ulazaka migranata.
Inače, u jeku migrantske krize 2015. imali smo 152 zahtjeva za međunarodnu zaštitu, u cijeloj 2016. bilo ih je 2234., a ove godine do 30. rujna imamo ih više od 7000 prema podacima MUP-a.
Tijekom migrantske krize 2015./16. Europska unija bila je širom otvorena za prisilne migrante, no danas to vrijedi samo za ukrajinske izbjeglice dok su za sve ostale postrožena pravila ulaska u EU, piše novinarka Večernjeg lista Dijana Jurasić.
Fenix-magazin/MMD/Hina
