Zakonska mirovina većini građana u Njemačkoj nije dovoljna za pokrivanje životnih troškova – to jasno pokazuju najnoviji podaci. Postavlja se pitanje koliko je novca u mirovini zaista potrebno za dostojan život.
Oko 1.400 eura neto mjesečno financijska je stvarnost za svaku petu osobu stariju od 65 godina u Njemačkoj. Prema podacima Statistisches Bundesamt (Savezni statistički ured), srednji neto ekvivalentni dohodak svih umirovljenika iznosi oko 1.990 eura mjesečno. No i taj je iznos osjetno niži od medijana ukupne populacije, koji iznosi oko 2.300 eura. Za milijune ljudi to znači stalno štedjeti i pažljivo planirati troškove, a pritom često ne znati hoće li novac potrajati do kraja mjeseca.
Koliko je novca zapravo potrebno u mirovini? Kao okvirna smjernica često se navodi pravilo koje ističe Stiftung Warentest, a na koje se poziva i Allianz: umirovljenicima je potrebno oko 80 posto njihove posljednje neto plaće kako bi zadržali dotadašnji životni standard. Primjerice, osoba koja je prije odlaska u mirovinu zarađivala 2.000 eura neto mjesečno trebala bi u starosti raspolagati s približno 1600 eura.
Problem je u tome što zakonska mirovina u većini slučajeva ne pokriva taj iznos. Prema navodima Allianza, državna mirovina predstavlja tek osnovnu sigurnosnu mrežu. Razlika između potrebnog i stvarnog iznosa – takozvana mirovinska praznina – mora se nadoknaditi privatnom ili dodatnom, poslodavčevom štednjom. Istina je da se struktura troškova u mirovini mijenja: nestaju troškovi povezani s radom, poput prijevoza, radne odjeće ili prehrane na poslu. No istodobno često rastu izdaci za putovanja, hobije i, posebno, zdravstvenu skrb.
Koliko je jaz između potreba i stvarnosti velik, pokazuju podaci Deutsche Rentenversicherung. Osobe s najmanje 35 godina staža krajem 2024. godine primale su prosječnu bruto mirovinu od 1692 eura mjesečno. Međutim, iza tog prosjeka kriju se značajne razlike. Muškarci su u prosjeku primali 1892 eura, dok su žene dobivale znatno manje – 1459 eura. Postoje i regionalne razlike: primjerice, u Tiringiji prosječna bruto mirovina iznosi 1.572 eura, dok je u Saarlandu oko 1.805 eura.
Jedan od ključnih čimbenika koji utječu na životni standard u mirovini jest stambena situacija. Prema Allianzu, osobe koje i u starosti plaćaju najam imaju znatno manji financijski prostor od onih koji žive u vlastitoj, otplaćenoj nekretnini. Analiza tvrtke Datapulse, koja je uspoređivala potrošnju osoba starijih od 60 godina u 30 europskih zemalja s državnim mirovinama, pokazuje da troškovi stanovanja često čine oko trećinu ukupnog budžeta u mirovini. Njemačka se pritom ubraja među zemlje s najvećim udjelom starijih podstanara – oko 60 posto osoba starijih od 65 godina živi u unajmljenim stanovima.
Studija Datapulsea također pokazuje da mirovinska praznina nije samo njemački problem. U 24 od 30 analiziranih europskih zemalja državna mirovina ne pokriva u potpunosti prosječne životne troškove starijih osoba. U Njemačkoj prosječna godišnja bruto mirovina iznosi oko 19.138 eura, dok se tipični godišnji troškovi osoba starijih od 60 godina kreću između 24.000 i 29.000 eura.
MIROVINE U NJEMAČKOJ RASTU: Od srpnja 2026. stiže više novca – donosimo tablicu s točnim iznosima
Samo u četiri zemlje državne mirovine premašuju prosječne troškove: u Rumunjskoj za 21 posto, u Češkoj za 18 posto, u Poljskoj za četiri posto i u Španjolskoj za tri posto. S druge strane, zemlje poput Norveške ili Luksemburga imaju nominalno visoke mirovine, ali i znatno više troškove života, pa je stvarna kupovna moć relativno manja nego što se na prvi pogled čini.
Dobra je vijest da se mirovinska praznina može premostiti pravodobnom štednjom. Allianz preporučuje da se tijekom radnog vijeka za privatnu mirovinsku štednju izdvaja između deset i 15 posto neto prihoda mjesečno. Primjerice, osoba koja je do 50. godine radila 30 godina i u prosjeku zarađivala 20.000 eura neto godišnje trebala bi do tada uštedjeti najmanje 60.000 eura za starost.
U konačnici, hoće li mirovina biti dovoljna ovisi prije svega o osobnim životnim troškovima i željenom standardu. Svatko tko želi zadržati dosadašnji način života trebao bi usporediti očekivani iznos mirovine s realnim potrebama te na vrijeme poduzeti korake za dodatnu štednju. Pritom treba uzeti u obzir i poreze te doprinose za zdravstveno i socijalno osiguranje, kako bi financijska slika u mirovini bila što realnija i sigurnija.
Fenix-magazin/DP/MMD
