Sve poskupljuje, posebno hrana u trgovinama gdje se uz povećanje cijena, ambalaža tih istih smnajuje. I to više nije više neuobičajeno u supermarketima.
Njemački mediji prenose kako se kupci susreću sa „shrinkflation „ ( proces smanjenja veličine ili količine proizvoda, ili čak ponekad preoblikovanja ili smanjenja kvalitete dok njihove cijene ostaju iste ili čak veće) a sada se, međutim, na policama supermarketa pojavljuje i „skimpflation“(situacija u kojoj tvrtke – kao odgovor na veće troškove – smanjuju kvalitetu robe/usluge. To znači da potrošači dobivaju lošiju kvalitetu za istu cijenu).
Trik proizvođača hrane je da u svoje proizvode miješaju jeftinije, a često i lošije sastojke. To znači da cijene rastu, a kvaliteta opada.
Osobito u posljednjih nekoliko mjeseci, savjetovalište za potrošače u Hamburgu prima sve veći broj pritužbi na lošu kvalitetu proizvoda, prenose njemački mediji.
Tipičan primjer je zamjena skupljeg suncokretovog ulja za jeftinije palmino ulje. To obično prolazi nezapaženo od strane potrošača i vrlo ga je teško otkriti, posebno kod velikih marki.
Poznati primjer je Aldi Nord. Prehrambena tvrtka promijenila je recept za svoju Amandes punjenu čokoladu od Moser Rotha. Umjesto 45 posto marcipana, čokolada sadrži samo 38 posto.
Tvrtka Arla sada dodaje više vode u svoj Kærgården mješoviti namaz.
Zbog većeg udjela vode potrebno je manje maslaca i repičinog ulja pa je proizvodnja jeftinija.
U najboljem slučaju potrošači to ne primjećuju i plaćaju barem istu cijenu niže kvalitete.
Pozadina: Nakon početka rata u Ukrajini došlo je do nestašice suncokretovog ulja, zbog čega su neki proizvođači morali koristiti palmino ulje kao hitno rješenje. Suncokretovo ulje sada je opet dostupno u dovoljnim količinama, a ipak postoje proizvođači – poput Nestlea – koji i dalje koriste jeftiniju i nezdravu alternativu u svojim proizvodima i preprodaju je po istoj cijeni.
Centar za savjetovanje potrošača u Hamburgu još nije svjestan do koje mjere proizvođači koriste uštedu na proizvodima.
Trenutačno se potrošači značajno manje žale na “skupljanje” ambalaže nego na kvalitetu. To ne čudi centar za potrošače u Hamburgu, jer ga je još teže prepoznati.
Također postoji pretpostavka da je “skimpflation” manje privlačan za proizvođače i trgovce jer se profitna marža može bolje povećati kroz smanjeni sadržaj pakiranja. To je vjerojatno u potpunosti u interesu proizvođača.
Fenix-magazin/DP/MMD
