Španjolsku je zahvatio treći toplinski val ove godine pa se njeni stanovnici skrivaju od vrućine u klimatiziranim trgovačkim centrima, a vlasti šire parkove očekujući visoke temperature i u budućnosti.
Stanovnici i brojni turisti u Alicanteu, gradu na obali Sredozemnog mora, sklanjaju se s užarenih ulica u trgovačke centre. Većina ne kupuje ništa nego se hladi u tamošnjim trgovinama.
Blanca Martinez kaže da je otišla u kupnju ondje isključivo zbog klimatiziranog prostora.
“Kada bih morala obilaziti trgovine po ulicama ne bih izašla iz kuće”, napominje.
Udruga regionalnih trgovačkih centara (ANGED) smatra da su vrućine prilika za dodatnu zaradu.
“Primjećujemo da se ljudi skrivaju od vrućine u trgovačkim centrima. Klima uređaji su nam oruđe za privlačenje kupaca”, kaže ANGED-ov glasnogovornik Joaquin Cervero.
Vrućine koje u nekim dijelovima Španjolske premašuju 44 celzijeva stupnja prijete zdravlju. U autobusima su izvješene obavijesti putnicima – pijte puno vode i izbjegavajte boravak na suncu.
“Pokušavamo se rashladiti, no i u ovo doba je to teško”, kazala je Hini 40-godišnja Raquel u plićaku dugačke pješčane plaže u Alicanteu.
Raquel i njeni prijatelji u moru su navečer i ne namjeravaju otići odande premda su 23 sata.
U tom turističkom gradu, temperature iznose 40 Celzijevih stupnjeva preko dana a more je neuobičajeno toplo. Štoviše, ulazak u tamošnje more gotovo da uopće ne znači rashlađivanje.
“Ovo ljeto je toplije nego prošlo”, napominje 55-godišnja konobarica u restoranu u centru Alicantea, grada s 330.000 stanovnika. “Već tjednima patimo ovdje”, dodaje.
U četvrtak se u susjednoj Murciji, na jugu zemlje, srušio na ulici 42-godišnji muškarac od toplinskog udara. Preminuo je u lokalnoj bolnici.
Prošle godine, od svibnja do kolovoza, u Španjolskoj je umrlo 355 osoba od toplinskog udara i dehidracije, podatak je nacionalnog ureda za statistiku (NIE).
To je gotovo dvostruko više u odnosu na 2021. kada je od istog uzroka preminulo 189 osoba.
Institut za globalno zdravstvo iz Barcelone (ISGlobal) izvijestio je da su Španjolska, Italija i Grčka zemlje s najviše umrlih od vrućine u Europi.
Grammenos Mastrojeni, zamjenik glavnog tajnika Unije za Mediteran, organizacije sa sjedištem u Barceloni, upozorava da se europske mediteranske zemlje moraju prilagoditi novim klimatskim uvjetima.
“Za 15 godina će južna Europa imati klimu sličnu onoj kakvu ima sjever Afrike u zadnjih 4000 godina”, rekao je u ožujku za Hinu.
Dodao je da je stoga neophodna suradnja s neeuropskim zemljama s juga Mediterana, poput Egipta ili Tunisa, koje imaju razvijenu tehnologiju i iskustvo za život i poljoprivredu u takvim uvjetima.
Benidorm, primorski gradić udaljen 37 kilometara od Alicantea, prije deset godina je počeo saditi drveće kako bi se posjetitelji mogli skloniti u hlad krošnji. Od tada je broj stabala porastao s 10.900 na 17.225.
“Zona prekrivena drvećem može spustiti temperaturu za 5 stupnjeva u prosjeku”, kaže Jorge Olcina, voditelj odjela za klimatologiju Sveučilišta u Alicanteu.
“Kada je vrućina intenzivna puno je ugodnije doći s mjesta od 35 stupnjeva na ono gdje je 30 stupnjeva Celzijevih”, zaključuje.
Gradska vlast Benidorma poručila je da će nastaviti širiti zelene površine.
Fenix-magazin/MMD/Hina
