Ronald T., 50-godišnjak iz Beča, već godinama uzaludno pokušava pronaći posao. Unatoč čak 640 poslanih molbi za zaposlenje, još uvijek nije uspio dobiti radno mjesto.
U razgovoru za austrijski portal Heute, Ronald je otvoreno govorio o svojoj situaciji, dodajući: „Nisam jedini u ovakvoj situaciji.”
17 godina radnog iskustva – bez uspjeha
Iako iza sebe ima 17 godina radnog iskustva i brojne dodatne edukacije, Ronald od srpnja 2022. godine nije uspio pronaći posao. Ranije je radio u Burgenlandskoj zdravstvenoj ustanovi, a nakon toga se dodatno školovao u području analize kriminalnih podataka i istraživanja putem otvorenih izvora (Open Source Intelligence).
No, zdravstveni problemi doveli su do prekida u karijeri i rupa u životopisu, što sada smanjuje njegove šanse na tržištu rada. Uz to, do 2023. godine primao je rehabilitacijsku naknadu, što također, prema njegovim riječima, može negativno utjecati na percepciju potencijalnih poslodavaca.
Ronald traži posao u administraciji, idealno s mogućnošću rada od kuće ili s maksimalno tri dana tjedno u uredu. Nada se stabilnom zaposlenju koje bi mu omogućilo povratak u radnu svakodnevicu, jer osim financijskog pritiska, višegodišnja nezaposlenost za njega predstavlja i emocionalni izazov.
Slaba situacija i u Njemačkoj: Raste broj nezaposlenih
Situacija na njemačkom tržištu rada također nije ohrabrujuća. Prema podacima Savezne agencije za zapošljavanje, u svibnju je broj nezaposlenih pao za samo 12.000, što je vrlo slab rezultat za proljetno razdoblje koje inače donosi poboljšanja.
Ukupan broj nezaposlenih sada iznosi 2,919 milijuna, što je 197.000 više nego prošle godine. Stopa nezaposlenosti trenutno je 6,2 posto.
Andrea Nahles, čelnica agencije, izjavila je kako tržište rada ne pokazuje znakove oporavka, te da se tijekom ljeta očekuje daljnji porast nezaposlenosti.
Zašto raste nezaposlenost?
Rast nezaposlenosti u Njemačkoj povezan je s nekoliko ključnih faktora:
Visoka inflacija: Smanjuje potrošnju i usporava gospodarstvo.
Rastuće kamate: Negativno utječu na investicije i otvaranje novih radnih mjesta.
Slaba potražnja iz inozemstva: Smanjen izvoz slabi industrijsku proizvodnju.
Nedostatna sezonska obnova: Uobičajeno “proljetno oživljavanje” tržišta rada izostalo je.
Dugotrajna nezaposlenost: Veliki broj ljudi je već više od godinu dana bez posla, što stvara dodatne poteškoće za integraciju u tržište rada.
Koji su sektori u potrazi za radnicima?
Unatoč općem porastu nezaposlenosti, određene struke i dalje bilježe veliku potražnju:
Zdravstvo: Velika potražnja za njegovateljima i medicinskim sestrama.
Elektrotehnika: Nedostatak stručnjaka u ovom području.
IT sektor: Digitalizacija povećava potrebu za IT stručnjacima.
Opći nedostatak kvalificirane radne snage: Povećana potražnja u mnogim industrijama.
Zadržavanje postojećih radnika: Tvrtke sve više ulažu u zadržavanje kadrova zbog problema s pronalaskom novih.
Ronaldov slučaj odražava širu sliku tržišta rada u regiji – čak i iskusni i obrazovani radnici nailaze na velike prepreke pri povratku u svijet rada, dok istovremeno brojna zanimanja vape za kvalificiranim radnicima.
Fenix-magazin/DP/MMD
