Lažne internetske trgovine postale su ozbiljan sigurnosni i potrošački problem u Njemačkoj, upozoravaju nadležni ministri i organizacije za zaštitu potrošača. Prevaranti putem lažnih web-trgovina prodaju proizvode koje nikada ne isporučuju, a šteta za građane mjeri se milijunima eura.
Uoči Svjetskog nogometnog prvenstva, stručnjaci dodatno upozoravaju na prijevare povezane s navijačkim artiklima i ulaznicama.
Sve rašireniji oblik internetske prijevare
Lažne internetske trgovine na prvi pogled izgledaju kao legitimni online trgovci, no njihova je svrha isključivo prijevara kupaca. Prevaranti nude popularne proizvode, poput mobilnih telefona, tenisica ili bicikala, primaju uplate, a naručenu robu nikada ne šalju.
U petak, na Konferenciji ministara nadležnih za zaštitu potrošača u Potsdamu, jedna od ključnih tema upravo je suzbijanje lažnih internetskih trgovina i sigurnost elektroničke trgovine.
Predsjedateljica konferencije, ministrica zaštite potrošača savezne zemlje Brandenburg Hanka Mittelstädt (SPD), upozorila je da su lažne trgovine postale „opasan masovni fenomen” koji redovito dovodi potrošače u zabludu i uzrokuje znatne financijske gubitke. Zajedno s predstavnicima Sjeverne Rajne-Vestfalije, Hessena i Tirinške, zatražila je odlučnije mjere protiv internetskih prevaranata.
Više zanimljivosti: ONLINE KUPOVINA: DHL očekuje rekordan broj paketa tijekom uskrsnog razdoblja
Svaki četvrti građanin bio žrtva internetske prijevare
Prema istraživanju provedenom za kreditnu agenciju Schufa među tisuću odraslih osoba u veljači 2025. godine, čak 24 posto građana Njemačke barem je jednom bilo žrtvom internetske prijevare.
Među prevarenim osobama, njih 61 posto pretrpjelo je financijsku štetu. Najčešći slučajevi uključivali su neisporučenu robu ili primitak proizvoda znatno lošije kvalitete od oglašene.
Tijekom 2025. godine, centri za zaštitu potrošača zaprimili su oko 10.000 pritužbi povezanih s lažnim internetskim trgovinama. Stručnjakinja za internetsku kupnju Stefanie Grunert iz Saveza centara za zaštitu potrošača smatra da je riječ tek o „vrhu ledenog brijega”, budući da mnogi slučajevi nikada ne budu prijavljeni.
Samo u Tirinškoj, tijekom prošle godine evidentirana je šteta od približno 600.000 eura uzrokovana djelovanjem lažnih trgovina.
Ministri traže nacionalnu strategiju
Predstavnici saveznih zemalja smatraju da dosadašnje mjere nisu dovoljne za učinkovitu borbu protiv ovog oblika kriminala.
„Nije dovoljno povremeno blokirati pojedine pružatelje usluga. Potrebna nam je sveobuhvatna nacionalna strategija protiv lažnih internetskih trgovina koju će zajednički provoditi savezna država i pokrajine”, poručila je Mittelstädt.
Jedan od prijedloga odnosi se na strožu provjeru identiteta prilikom registracije internetskih domena. Istodobno, pokrajine zagovaraju učinkovitije mehanizme za brzo gašenje i blokiranje domena koje služe za prijevare.
Ministar zaštite potrošača Hessena Ingmar Jung (CDU) istaknuo je kako je upravo otežano uklanjanje spornih domena jedan od ključnih razloga zbog kojih prevaranti često dugo ostaju aktivni.
Veća odgovornost internetskih platformi
Organizacije za zaštitu potrošača upozoravaju da uklanjanje lažnih trgovina iz internetskog prostora često nailazi na pravne i organizacijske prepreke. Dodatni problem predstavlja činjenica da policijske nadležnosti i metode postupanja nisu jedinstvene u svim njemačkim saveznim zemljama.
Prema mišljenju Saveza centara za zaštitu potrošača, važnu ulogu moraju preuzeti i velike internetske platforme te tražilice. Naime, korisnici često upravo putem oglasa, preporuka ili rezultata pretraživanja dolaze do lažnih trgovina.
„Vrlo velike internetske platforme i tražilice imaju obvezu samostalno prepoznavati i smanjivati sustavne rizike. To uključuje i prijevarno oglašavanje”, naglasila je Stefanie Grunert.
Kako prepoznati lažnu trgovinu?
Prema smjernicama njemačke policije, lažne internetske trgovine često su vjerne kopije stvarnih web-stranica. Njihovi operateri, koji se nerijetko nalaze u inozemstvu, koriste poznate ili izmišljene oznake kvalitete kako bi stekli povjerenje kupaca.
Dodatni izazov predstavlja razvoj umjetne inteligencije, koja omogućuje izradu profesionalno dizajniranih i uvjerljivih lažnih internetskih stranica uz minimalne troškove.
Stručnjaci savjetuju poseban oprez kada trgovina nudi isključivo plaćanje unaprijed ili trenutačnom bankovnom uplatom. Kupnja uz plaćanje po računu smatra se sigurnijom opcijom. Također, upozoravaju da nedostatak impresuma, odnosno podataka o vlasniku i sjedištu tvrtke, može biti ozbiljan znak upozorenja.
Što učiniti ako ste prevareni?
Centri za zaštitu potrošača izradili su kontrolne liste koje građanima pomažu u procjeni vjerodostojnosti internetskih trgovina. Dostupni su i posebni alati za provjeru internetskih prodavača prije narudžbe.
Ako dođe do prijevare, stručnjaci preporučuju spremanje svih dokaza, uključujući potvrde narudžbe, elektroničku poštu i snimke zaslona. Potrebno je podnijeti prijavu policiji te, ako je moguće, preko banke pokušati opozvati ili zaustaviti izvršenu uplatu.
Uhićen osumnjičeni organizator mreže lažnih trgovina
U svibnju ove godine, nakon višegodišnje istrage, policija je poduzela akciju protiv muškarca iz Sjeverne Rajne-Vestfalije kojeg sumnjiči za vođenje velikog broja lažnih internetskih trgovina.
Prema navodima istražitelja, osumnjičenik je prevario oko tisuću osoba i pritom ostvario znatnu protupravnu imovinsku korist. Uhićen je na španjolskom otoku Mallorci, a istraga o njegovim aktivnostima i mogućim suradnicima još traje.
Fenix-magazin/MD
