Iran je gađao Tel Aviv raketama s kazetnim punjenjem, što je, kako je rekao, odmazda za izraelsko ubojstvo iranskog šefa sigurnosti Alija Laridžanija, izvijestila je u srijedu iranska državna televizija.
U napadu koji se dogodio u noći na srijedu ubijene su dvije osobe blizu gusto naseljenog Tel Aviva, gdje se nalaze i ključni vojni objekti, čime je broj poginulih u Izraelu od rata porastao na najmanje 14.
U izjavi iranskog Korpusa islamske revolucionarne garde, pročitanoj na državnoj televiziji, navodi se da je među korištenim oružjem bilo projektila Horamšar 4 i Kadr, oba s više bojevih glava.
Izrael je objavio da je Iran više puta koristio kazetner bojeve glave, koje se raspršuju u više manjih eksploziva u zraku i šire se po širokom području, što ih čini teškim za presretanje.
U Iranu je projektil u utorak navečer pogodio područje u blizini nuklearne elektrane Bušer, ali nije uzrokovao štetu ni ozljede, obavijestio je Iran Međunarodnu agenciju za atomsku energiju.
Šef IAEA-e Rafael Grossi ponovio je poziv na maksimalnu suzdržanost tijekom sukoba kako bi se izbjegao rizik od nuklearne nesreće.
Izrael i SAD tvrdili su da je sprječavanje Irana u razvoju programa nuklearnog oružja bio jedan od ciljeva napada koje su pokrenuli prije više od dva tjedna, u kojima su ubijeni vrhovni vođa zemlje i mnogi drugi visoki dužnosnici.
Iranska vlada u utorak je potvrdila ubojstvo Laridžanija, najviše rangiranog dužnosnika od prvog dana američko-izraelskog rata, kada je u izraelskom napadu ubijen iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei.
Iransko Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost, koje je Laridžani vodio kao tajnik, objavilo je da su Laridžanijev sin i njegov zamjenik, Alireza Bajat, također ubijeni u izraelskom napadu u ponedjeljak navečer. Ciljana ubojstva dogodila su se dok američko-izraelski rat protiv Irana ne pokazuje znakove deeskalacije.
Novi iranski vrhovni vođa Mojtaba Hamenei odbacio je prijedloge upućene iranskom Ministarstvu vanjskih poslova za “smanjenje napetosti ili prekid vatre sa Sjedinjenim Državama”, prema riječima visokog iranskog dužnosnika koji je želio ostati anoniman.
Hamenei, prisustvujući prvom sastanku o vanjskoj politici od imenovanja, rekao je da nije “pravo vrijeme za mir dok Sjedinjene Države i Izrael ne budu bačeni na koljena, priznaju poraz i plate odštetu”, prema riječima dužnosnika.
Dužnosnik nije pojasnio je li mlađi Hamenei, koji se još nije pojavio na fotografijama ili televiziji otkako je prošli tjedan imenovan nasljednikom svog ubijenog oca, prisustvovao sastanku osobno ili na daljinu.
Iran je pogubio muškarca osuđenog za špijunažu za Izrael, izvijestila je u srijedu iranska pravosudna medijska kuća Mizan.
Muškarac, identificiran kao Kuroš Kejvani, osuđen je za davanje slika i informacija izraelskoj obavještajnoj agenciji Mosad o osjetljivim lokacijama u Iranu, navodi se.
Izraelski napadi na Libanon
U Libanonu je u srijedu izraelski zračni napad pogodio bejrutsku četvrt Bačura u središtu grada, rekao je Reutersov svjedok. Glasne eksplozije čule su se u tom području nakon što je izraelska vojska upozorila stanovnike da se evakuiraju zgradu prije napada.
Napad je dio šireg vala izraelskih napada na Libanon u srijedu, uključujući napade na druge dijelove libanonskog glavnog grada, kao i na južna i istočna područja zemlje, što signalizira intenziviranje izraelske kampanje protiv Hezbolaha, kojeg podržava Iran.
U izraelskim napadima na Bejrut rano u srijedu ubijeno je najmanje šest osoba, a ranjeno 24, priopćilo je libanonsko ministarstvo zdravstva.
U južnom i istočnom Libanonu najmanje 14 osoba ubijeno je u odvojenim izraelskim zračnim napadima, izvijestila je državna novinska agencija pozivajući se na ministarstvo zdravstva.
Najnoviji napadi dublje uvlače Libanon u rat na Bliskom istoku nakon što je Hezbolah napao Izrael 2. ožujka, tvrdeći da je cilj osveta za ubojstvo iranskog vrhovnog vođe.
Izrael je odgovorio ofenzivom u kojoj je u Libanonu ubijeno više od 900 ljudi, a više od 800.000 ih je protjerano iz svojih domova, prema podacima libanonskog Ministarstva zdravstva.
Američka iranska grupa za ljudska prava HRANA objavila je u ponedjeljak da se procjenjuje da je u Iranu ubijeno više od 3000 ljudi od početka američko-izraelskih napada krajem veljače.
Iranski napadi ubili su ljude u Iraku i diljem zaljevskih država, kao i u Izraelu.
SAD gađa iransku obalu u blizini Hormuškog tjesnaca
Američka vojska objavila je u utorak da je gađala lokacije duž iranske obale u blizini Hormuškog tjesnaca snažnim bombama koje uništavaju bunkere jer iranski protubrodski projektili predstavljaju rizik za međunarodni brodski promet u tjesnacu.
Tjesnac, tranzitna točka za petinu globalne trgovine naftom, ostaje uglavnom zatvoren dok Iran prijeti napadom na tankere povezane sa SAD-om i Izraelom. Cijene nafte su porasle.
Američki predsjednik Donald Trump posljednjih je dana više puta kritizirao savezničke zemlje zbog njihovog hladnog odgovora na njegove zahtjeve za vojnu pomoć u obnavljanju prolaza tankera za naftu tim plovnim putem.
Većina američkih saveznika u NATO-u rekla je Trumpu da se ne žele miješati u sukob, rekao je u utorak, opisujući njihov stav kao “vrlo glupu pogrešku”.
SAD je davao različite razloge za pridruživanje Izraelu u napadu na Iran i teško objašnjava pravnu osnovu za početak novog rata, što je naglasila ostavka čelnika američkog Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma, Josepha Kenta, u utorak.
Kent je u ostavci Trumpu napisao da Iran “ne predstavlja neposrednu prijetnju našoj naciji”.
Iran je odgovorio na izraelsko-američke napade širokim udarima na zaljevske susjede.
Zaljevske arapske države suočile su se s više od 2000 napada raketama i dronovima na američke diplomatske misije i vojne baze, kao i na naftnu infrastrukturu, luke, zračne luke, brodove te stambene i poslovne zgrade, a većina ih je bila usmjerena na Ujedinjene Arapske Emirate.
Saudijska Arabija bit će u srijedu navečer u Rijadu domaćin konzultativnog sastanka ministara vanjskih poslova iz niza arapskih i islamskih zemalja kako bi razgovarali o načinima podrške regionalnoj sigurnosti i stabilnosti, priopćilo je ministarstvo vanjskih poslova kraljevstva.
Međunarodna agencija za energiju upozorila je da je rat na Bliskom istoku uzrokovao najgoru naftnu krizu od 1970-ih.
Cijene nafte porasle su za oko 45% od početka rata 28. veljače, što izaziva zabrinutost zbog ponovnog porasta globalne inflacije.
Svjetski program za hranu rekao je da će deseci milijuna ljudi suočiti se s akutnom glađu ako se rat nastavi do lipnja.
Globalne aviokompanije u utorak su oglasile uzbunu zbog vrtoglavog rasta cijena mlaznog goriva, upozoravajući na stotine milijuna dodatnih troškova, više cijene i smanjenje broja putnika na nekim rutama.
Globalno zrakoplovstvo je u kaosu, s otkazanim, preraspoređenim ili preusmjerenim letovima dok je većina zračnog prostora Bliskog istoka i dalje zatvorena zbog straha od napada raketama i dronovima.
Fenix-magazin/MMD/Hina
