Ulaskom u 21. stoljeće čovječanstvo se nadalo da je sve što je loše ostalo u tom nemirnom 20. stoljeću punom krvave ljudske povijesti. Nada povezana s brojkom od osam milijardi stanovnika planete Zemlje ukazivala je na napredak u svim aspektima ljudskog života. Udovoljiti tolikom broju ljudskih potreba značilo je povećanu proizvodnju, ekonomski rast i procvat radnog čovjeka. Mislilo se da će budućnost suvremenog svijeta biti povezana i jedinstvena, jer sve drugo u tolikoj ljudskoj masi bi dovelo do njenog uništenja.
Za Fenix-magazin piše: Tonćo Ladan
Unatoč toj činjenici pokazalo se da su te željene pretpostavke samo pusto nadanje. Jer umjesto jedinstva svijet je naglo počeo da se raspada. Mnogi savezi unutar vodećih ekonomskih sila naglo su počeli gubiti svoju povezanost u potrebi vlastitih interesa, koji stvaraju duboke krize u političkom, ekonomskom i vojnom aspektu, stvarajući svjetsku sliku u kojoj ravnoteža između mira i rata postaje sve nesigurnija u međunarodnoj eskalaciji koja u konačnici donosi treći svjetski rat.
Faktori nestabilnosti
I tamo gdje ih nema stvaraju se faktori nestabilnosti poduprti rivalstvom i predrasudama. Upravo ti faktori dobivaju prevlast nad onima koji žele mir i suradnju. Svaka objektivna analiza trenutnog svjetskoga poretka pokazuje političku nestabilnost, ekonomsku krizu, društvene nemire, zabrinutost izazvanu međunarodnim trzavicama. Prijetnja se nadvila nad čitavim svijetom kao da se zaboravila užasnost 20. stoljeća u kojem je čak 97% stanovnika Zemlje bilo zahvaćeno nekim ratom.
Međutim, svi ti ratovi prošlosti ne mogu se usporediti s ratom koji bi se mogao desiti s današnjim arsenalom nuklearnog oružja. Njegovom količinom svaki pojedinac iz mase od osam milijardi bi se mogao ubiti nekoliko puta. Nije teško zaključiti da milijuni ljudi imaju osjećaj da je njihov svakidašnji život ugrožen. Bez obzira u kojem dijelu svijeta žive, osjećaj nesigurnosti se širi poput zaraze kojom su zaraženi ljudi od Tokija do Washingtona. Što je uzrokovalo toliku nestabilnost na ovoj našoj lijepoj planeti? Da bi odgovorili na to pitanje moramo se vratiti na sam početak ljudske povijesti povezane s grijehom i nasiljem.
Što je to grijeh?
Grijeh je svjestan i svojevoljan prekršaj božanskoga zakona, obesvećenje svetoga. To je opće religijski pojam, koji je na poseban način produbljen u kršćanstvu. U vezi je s pojmom zla i čovjekovo je sudjelovanje u moralnom zlu. Često ima opće etičko i društveno značenje. Glavni uzrok grijeha je sklonost prema zlu, ali se može nadvladati. Onako kako je zapisano u Prvoj Mojsijevoj ili Postanku 4:6-8: “6 I Jahve reče Kajinu: »Zašto si ljut? Zašto ti je lice namrgođeno? 7 Jer ako pravo radiš, vedrinom odsijevaš. A ne radiš li pravo, grijeh ti je kao zvijer na pragu što na te vreba; još mu se možeš oduprijeti.«” 8 Kajin pak reče svome bratu Abelu: »Hajdemo van!« I našavši se na polju, Kajin skoči na brata Abela te ga ubi.
U riječima “još mu se možeš oduprijeti” koje Bog izgovara Kajinu jasno je da on ima mogućnost izbora. U hebrejskom biblijskom tekstu na tom mjestu se koristi riječ “timšel” što znači “ti možeš” zagospodariti tim negativnostima koji te navode na pomisao da budeš ubojica svog brata. Drugim riječima kazano, on stoji pred izborom. Može da bira.
Po tome se čovjek razlikuje od svih ostalih stvorenja na Zemlji jer svojom slobodnom voljom može da oponaša svog Stvoritelja izbjegavajući grijeh i nasilje. Zato mu se Bog obraća kao što se obraća otac djetetu: “ti to možeš, ali i ne moraš”. Sve je na tebi. Ja kao tvoj Stvoritelj neću se miješati u tvoju odluku.
Sloboda izbora daje čovjeku božanske osobine, on može da ih upotrebljava da bude sretan ili da ih ne upotrebljava da živi život odvojen od Boga, a to dovodi do grijeha i nasilja. Do nesigurnosti koju imamo danas u cijelom svijetu. Jer ljudi su izabrali sve što je loše.
Lastavica nema izbora, mora da leti na jug, pčela mora da proizvodi med, svinja mora da se tovi, ovca mora da pase. U njima nema ništa božanskog. Dok čovjek sa svojom slobodnom voljom odiše božanskim osobinama i on može da ih, ako hoće, odražava.
Božanske riječi
“Ti možeš”, ove Božanske riječi ako se prihvate ubijaju mržnju, neprijateljstvo, slabosti, kukavičluk, želju da se nanosi bol drugima, a rađaju ljubav, odanost, privrženost, radost i sreću. One pokazuju da bit ljudskosti, onakve kakvu nam je dao Bog, da je ta bit još uvijek u nama, da nije uništena.
Istina, ljudi čine i činili su užasne stvari, jer su izabrali grijeh i nasilje, ali da samo žive oni koji su izabrali grijeh i nasilje, ljudski rod bi već davno izumro. U ljudskoj povijesti je uvijek bilo i bit će onih koji svojim izborom raduju Boga i nose ljudski rod do konačnog Božjeg ostvarenja kako se govori u Izaiji 45:18: “Da, ovako govori Jahve, nebesa Stvoritelj – on je Bog – koji je oblikovao i sazdao zemlju, koji ju je učvrstio i nije je stvorio pustu, već ju je uobličio za obitavanje: »Ja sam Jahve i nema drugoga.«”
Ovdje Bog govori da zemlju nije stvorio pustu, nego ju je načinio za obitavanje ili za život. Sigurno neće dozvoliti da se zemlja i život na njoj uništi u nekom nuklearnom ratu. Nego će učiniti ono za što se molio Isus i zašto se mole milijarde ljudi širom svijeta kojeg poznajemo. Izgovaraju molitvu zapisanu u Evanđelju po Mateju 6:10: “Dođi kraljevstvo tvoje! Budi volja tvoja kako na nebu tako i na zemlji!”
Danas živimo u konačnici vremena kad će Bog da usliši ovu molitvu. Kad će svojim Kraljevstvom uništiti svjetske vladavine da bi ljudi konačno imali mir, oslobođeni svake patnje i svakog užasa kojeg danas proživljavamo. Ali kao na početku ljudske povijesti i mi danas stojimo pred izborom. Mogućnost izbora oblikuje naš um, naše želje. Kako oblikujemo sebe, takav će biti i naš izbor. Svi mi snosimo odgovornost za ono što smo izabrali.
Ti možeš
Svjesni smo da je mogućnost izbora ugrađena u sve što radimo. Neke odluke nas ražaloste, neke ne budu u cijelosti ispunjene ili na kraju uvidimo da je ta odluka bila pogrešna. Ako uistinu želimo biti sretni ili sigurni u izbor koji će nam donijeti vječne blagoslove, tad moramo imati stav kakav je opisan u Sefaniji 3:2: “Tražite Jahvu, svi skromni na zemlji, svi koji izvršavate odredbe njegove! Tražite pravdu, tražite poniznost: vi ćete možda biti zaštićeni u dan gnjeva Jahvina.”
U ovom modernom svijetu je teško pronaći pravi izbor. Nesigurnost izbora u nekim situacijama ocjenjuje se kao moralna slabost, pogotovo ako pojedincu nedostaje hrabrosti koja bi podržala uvjerenja da će Bog zaista očistiti ovu zemlju od nevjernih ljudi.
Obdareni smo tolikim znanjem ovog svijeta, koje pokriva smisao našeg postojanja. Znanje koje nas udaljava od vječnog života za koji nas je Bog stvorio. “Tražite” govori prorok u svojim riječima “i možda ćete biti zaštićeni u velikom ratu Svemogućeg Boga”. U tome se ogleda naš smisao života. Bez tog smisla imamo pogrešne predstave o životu koje nas mijenjaju u loše ljude bez pravog smisla i prave radosti. Za ljudski duh vrijedi pravilo kao i za borbe koje vodimo. Pobjednici ostaju u sjećanju. Budimo svi pobjednici u borbi koja je pred nama izgovarajući Božanske riječi: Ti možeš, ti možeš.
Fenix-magazin/IK/Tonćo Ladan
