Kao izvjestitelj Kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP) za Strategiju ‘od polja do stola’ u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO), doc. dr. sc. Tomislav Sokol sudjelovao je danas na Konferenciji ‘Bolja proizvodnja, bolja prehrana, bolji okoliš i bolji život’ koju je u Osijeku organizirala Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) povodom Svjetskog dana hrane.
‘Europska unija najveći je svjetski uvoznik i izvoznik hrane. Ipak, čak 33 milijuna ljudi u Europskoj uniji ne može si priuštiti kvalitetan obrok svaki drugi dan. To je naročito zabrinjavajuće kada znamo da se čak 20 % proizvedene hrane rasipa. Stoga je cilj provedbe Strategije ‘od polja do stola’ osigurati prijelaz na održiv prehrambeni sustav. Slobodno mogu reći da je ova Strategija ključan dokument koji će odrediti kako i koliko kvalitetno će se europski građani hraniti u idućem razdoblju’ – naglasio je Sokol.
Cilj je Strategije ‘od polja do stola’ do 2030. smanjiti uporabu kemijskih pesticida za 50 %, uporabu gnojiva za 20 % te smanjiti uporabu antibiotika u uzgoju životinja na području EU za 50 %. Uz to, planira se i povećanje površina pod ekološkim uzgojem na najmanje 25 % od ukupnog.
‘Pozdravljam ove ambiciozne ciljeve ali ističem da oni ne smiju rezultirati smanjenjem proizvodnje hrane u okolnostima u kojima cijena hrane raste jer bi to značilo dodatna poskupljenja za građane. Uz to, ne dopuštam da se poljoprivrednicima, farmerima i ribarima nameću dodatne administrativne obveze koje mogu negativno utjecati na njihovo poslovanje’ – istaknuo je Sokol i nadodao da se tijekom pregovora o Strategiji u Bruxellesu neumorno borio za zaštitu poznatog slavonskog meda i kulena.
‘Konzumaciju crvenog mesa, pa tako i domaćih tradicionalnih proizvoda poput kulena i pršuta, Strategija je izvorno stavljala u istu, negativnu kategoriju s konzumacijom soli i šećera. Zato sam osigurao da provedba Strategije za posljedicu nema stavljanje naših tradicionalnih proizvoda, kao što je slavonski kulen, na svojevrsnu listu nepoželjnih proizvoda, a pogotovo ako bi to značilo manje novca iz europskih fondova za naša obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja se bave proizvodnjom tradicionalnih mesnih proizvoda. S druge strane, Strategija nije predvidjela reviziju Direktive o medu. Suprotno važećim pravilima, potrošač prilikom kupnje mora znati točno iz koje države dolazi med, a ako se radi o mješavini meda, mora znati i o kojem udjelu meda iz koje države se radi. Upravo bi revizija Direktive o medu, za što sam se izborio, ojačala poziciju hrvatskih pčelara pri plasiranju nadaleko poznatog slavonskog meda na tržište. Slavonski med ima superiorna zdravstvena i organoleptička svojstva, te na policama trgovina ne smije biti ugrožen konkurencijom nekvalitetnog meda izvan Europske unije ili čak patvorenog meda’ – zaključio je Sokol.
Podsjetimo, na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta prošlog je tjedna usvojeno Izvješće o Strategiji ‘od polja do stola’.
Fenix-magazin/IM/SIM
