Osnovali su Lidl, izgradili monopol na koncertne ulaznice i dominiraju globalnim uzgojem peradi: gotovo svaka njemačka savezna zemljla ima barem jednog milijardera. Ovo su najbogatiji pojedinci iz svake zemlje.
Prema najnovijim podacima, u Njemačkoj ima 132 milijardera. Brojka raste, kao i globalno. Prema studiji UBS-a, broj milijardera u posljednjih deset godina porastao je za 50 posto – i pritom su još dodatno obogatili.
Neke obitelji u Njemačkoj su zastupljene i s više članova, a i regionalno su superbogataši nejednako raspoređeni. Bogatije zemlje poput Bavarske i Baden-Württemberga imaju više milijardera, kao i najmnogoljudnija savezna zemlja Sjeverna Rajna-Vestfalija. No gotovo svaka regija ima barem jednog superbogataša. Ali nisu svi i poznati, piše Focus.
Ovo su najbogatiji iz svake savezne zemlje prema podacima Forbesove liste milijardera:
Baden-Württemberg: Dieter Schwarz – 37,8 milijardi eura
Nasljednik Lidla, Dieter Schwarz, rođen je 1939. u Heilbronnu, a 1963. preuzeo je očevu veleprodaju prehrambenih proizvoda, koju je izgradio u danas poznati lanac diskonta. Uz Lidl, Schwarz Grupi pripada i Kaufland (osnovan 1984.). Danas je to najveća trgovačka grupa u Europi. Schwarz se 2004. povukao iz uprave tvrtke i od tada djeluje u rodnom gradu kao mecena, koji podržava znanost i obrazovanje.
Bavarska: Andreas von Bechtolsheim – 20,8 milijardi eura
Andreas von Bechtolsheim rođen je 1955. na Ammerseeu, ali već više od 40 godina živi u SAD-u. Potječe iz plemićke obitelji Mauchenheimer. Još s 17 godina pokazivao je izniman talent u IT industriji. Prvi novac zaradio je s mikroračunalom kojeg je sam razvio i kojim se upravljalo strojevima za probijanje rupa. Godine 1974. osvojio je natjecanje “Mladi istraživači” u kategoriji fizike. Godinu dana kasnije seli u SAD na studij i tamo ostvaruje karijeru. Svoje bogatstvo duguje dvjema stvarima: prvo, 1982. suosnivač je tvrtke SUN Microsystems. Proizvođača čipova 2010. preuzima Oracle. Drugo, 1998. upoznaje osnivače Googlea, Larryja Pagea i Sergeya Brina, te ulaže 100.000 dolara – što se pokazalo kao rudnik zlata.
Berlin: Hasso Plattner – 15,1 milijardi eura
Rođen 1944. u Berlinu, jedan je od petorice osnivača softverskog diva SAP. Već rano se selio po Njemačkoj – dio djetinjstva proveo je u Konstanzu, studirao u Karlsruheu, postao prvi tehnički direktor SAP-a u Walldorfu, a danas živi u Potsdamu, blizu rodnog mjesta. Prošle godine povukao se iz nadzornog odbora SAP-a, čiji je član bio 21 godinu.
Bremen: Klaus-Peter Schulenberg – 4,7 milijardi eura
Tko u Njemačkoj želi kupiti koncertnu ulaznicu, teško da može zaobići Klausa-Petera Schulenberga (rođen 1951.). Od 1973. vodio je glazbenu agenciju u rodnom Bremenu, a 1996. preuzeo je CTS, agenciju za prodaju ulaznica. Od nje je stvorio CTS Eventim i 2000. izveo tvrtku na burzu. Danas kao predsjednik uprave i dalje posjeduje 50,02 posto dionica.
Hamburg: Klaus-Michael Kühne – 34,9 milijardi eura
Ljubiteljima nogometa poznat kao investitor HSV-a. Rođen 1937. u Hamburgu, bogatstvo je stekao u logistici. Godine 1963. preuzeo je obiteljsku špeditersku firmu, koju je 1966. pretvorio u dioničko društvo Kühne + Nagel. I dalje posjeduje većinu udjela. Od 2008. drži i 30 posto udjela u brodarskoj kompaniji Hapag-Lloyd. Sjedište tvrtke je od 1969. u Švicarskoj, gdje Kühne i danas živi. Trenutno je drugi najbogatiji Nijemac, iza Dietera Schwarza.
Hessen: Susanne Klatten – 22,3 milijardi eura
Iako je bogatstvo naslijedila od bavarskog proizvođača automobila BMW, Susanne Klatten rođena je 1962. u Bad Homburgu, Hessen. Nasljednica je Herberta Quandta, koji je prije i tijekom Drugog svjetskog rata izgradio baterijsku firmu AFA (današnja Varta). Nakon rata, s polubratom Haraldom osniva Quandt grupu, koja se između ostalog uključuje u BMW. Danas posjeduje 20,7% BMW-a. Uz to, od 1993. razvija kemijsku tvrtku Altana AG, koja joj u potpunosti pripada. Također ima udjele u proizvođaču vjetroturbina Nordex i industrijskoj firmi SGL Carbon. U poretku je nešto ispred brata Stefana Quandta (21,8 mlrd €) i najbogatija je žena Njemačke.
Donja Saska: Erich Wesjohann – 5,3 milijarde eura
Rođen 1945. u Rechterfeldu, okrug Vechta. Osnivač je EW Group, svjetskog lidera u uzgoju peradi. Do 1997. radio je u očevoj firmi za uzgoj peradi, koju potom preuzima s bratom Paul-Heinzom. Godinu kasnije dijele firmu, iz čega nastaje EW Group. Od 2010. tvrtka ostvaruje više od milijardu eura godišnje. I brat Paul-Heinz je milijarder, s procijenjenim bogatstvom od 3,2 milijarde eura.
Sjeverna Rajna-Vestfalija: Theo Albrecht Jr. – 14,3 milijarde eura
Ova savezna zemlja ima više milijardera, ali najbogatiji je Theo Albrecht Jr., sin osnivača Aldi Norda. Rođen 1950. u Essenu, od 1982. sjedi u nadzornom odboru Aldija. Jedini je član obitelji Aldi koji je još aktivno uključen u poslovanje.
Porajnje-Falačka (Rheinland-Pfalz): Stefan i Jürgen Wirtgen – 2,7 milijardi eura
Braća Stefan i Jürgen 1997. nasljeđuju tvrtku za građevinske strojeve Wirtgen, koju je 1961. osnovao njihov otac Reinhard. Nakon njegove smrti iste godine, proširuju firmu u koncern i 2017. je prodaju američkoj kompaniji za 4,4 milijarde eura. Svoje bogatstvo sada upravljaju kroz obiteljsku zakladu, koja ulaže u različite tvrtke.
Saarland: Thomas Bruch – 1,4 milijarde eura
Treći veliki trgovac na ovoj listi, nakon Lidla i Aldija – Globus. Rođen 1950., Bruch je do 2020. vodio obiteljski posao u petoj generaciji. Sve je počelo kao mala trgovina mješovitom robom u St. Wendelu. Danas posjeduje 46 supermarketa i 91 trgovinu građevinskim materijalom u Njemačkoj, te brojne poslovnice u Češkoj i Rusiji. Prije pet godina upravljanje predaje sinu.
Saska: Sybill Storz – 2,5 milijardi eura
Rođena 1937. u Leipzigu, provela je samo dio života u Saskoj. Školovala se u Švicarskoj, a krajem 1950-ih pridružuje se obiteljskoj firmi Karl Storz Endoskopie, specijaliziranoj za medicinsku tehnologiju, sa sjedištem u Tuttlingenu, Baden-Württemberg. Nakon smrti oca 1996., preuzima upravljanje do 2019., kada ga predaje sinu. Više puta proglašena jednom od najboljih poduzetnica u Europi.
Saska-Anhalt: Lutz Mario Helmig – 3,3 milijarde eura
Rođen 1946. u Güsenu, s dvije godine seli u Trier. Studira medicinu i postaje kirurg. Od 1977. radi u klinici Oberwald u Hessenu, a 1982. postaje suvlasnik. 1987. osniva prvu bolničku grupu. Od 1995. to su Helios klinike, iz čije se uprave povlači 1999., a udjele prodaje 2000. Freseniusu za 1,5 milijardi eura. Od tada investira, između ostalog u Lufthansu i proizvođača strojeva Dürr.
Schleswig-Holstein: Friede Springer – 2,8 milijardi eura
Rođena 1942. na otoku Föhr, karijeru započinje 1965. kao dadilja izdavača Axela Springera u Hamburgu. Godine 1978. udaje se za njega, a nakon njegove smrti 1985. nasljeđuje 26% dionica istoimenog izdavačkog koncerna (Bild, Welt). Naknadno otkupljuje dodatne udjele od djece i unuka Axela Springera, te osigurava većinu. Godine 2020. predaje velik dio udjela izvršnom direktoru Mathiasu Döpfneru. Oboje sada posjeduju po 22% udjela.
Ove savezne zemlje nemaju nijednog milijardera
Iako neki milijarderi poput Hassa Plattnera i Friede Springer danas žive u Brandenburgu, nijedan trenutno živeći njemački milijarder nije rođen tamo. Isto vrijedi i za Mecklenburg-Zapadno Pomorje. Najbogatiji stanovnik, Horst Rahe, dolazi iz Hamburga, a 1993. se preselio u Rostock kako bi preuzeo Deutsche Seereederei. Danas je poznata po AIDA krstarenjima. Ni iz Tiringije trenutno nema nijednog poznatog živog njemačkog milijardera.
Fenix-magazin/IK
