Standardna dob za odlazak u mirovinu u Njemačkoj se postupno podiže sa 65 na 67 godina. Istodobno se zahuktava rasprava o još kasnijem odlasku u mirovinu, pišu njemački mediji.
Standardna dobna granica od 65 godina ne vrijedi od 2012. godine. Od tada se dob za umirovljenje povećava za jedan mjesec godišnje.
Tko i kada može u mirovinu?
Trenutno ta dob iznosi je 65 godina i 11 mjeseci. Ova granica odnosi se na rođene 1957. godine, a od iduće godine dobna granica povisivat će se po dva mjeseca.
U 2031. godini standardna dob za odlazak u mirovinu od 67 godina primjenjivat će se na sve nove umirovljenike.
Tko traži povećanje dobi za odlazak u mirovinu?
Profesorica ekonomije Veronika Grimm nedavno je izazvala veliku pozornost Njemačkog vijeća ekonomskih stručnjaka svojim zahtjevom za daljnjim povećanjem dobi za odlazak u mirovinu.
Nositeljica katedre na Sveučilištu Erlangen-Nürnberg predlaže da se svaka godina dodatnog statističkog očekivanog životnog vijeka matematički podijeli.
Ona nije jedina s ovom idejom. Dugogodišnji direktor Instituta Max Planck za socijalno pravo i socijalnu politiku, profesor Axel Börsch-Supan, promovirao je isti model prije nekoliko godina.
Zašto postoji zahtjev za višom dobi za odlazak u mirovinu?
Za aktualni zahtjev za odlazak u mirovinu nakon 67. godine navode se isti argumenti kojima su tadašnje vladajuće stranke CDU/CSU i SPD opravdavale s uvođenjem mirovine sa 67. godine 2007. godine.
Vladajući ovaj potez opravdavaju opadanjem broja djece rođene u Njemačkoj u posljednjim desetljećima. U vrijeme takozvanog “baby booma” sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća broj rođenih bio je otprilike dvostruko veći nego sada.
Posljedica je to da u mirovinskom sustavu ima manje uplatitelja doprinosa.
Drugi razlog: životni vijek se produljuje, a s njim i broj godina u kojima ljudi u Njemačkoj primaju mirovinu.
Godine 1960. muškarci su u starim saveznim zemljama primali mirovinu 9,6 godina. U 2021. taj broj je iznosio 18,8 godina. Što se tiče žena, duljina mirovinskog staža više se nego udvostručila u istom razdoblju, s 10,6 na 22,1 godinu.
Znanstvenici očekuju daljnji produžetak životnog vijeka u Njemačkoj u sljedećim desetljećima.
Kakve su šanse za zakonsko povećanje dobi za odlazak u mirovinu?
Iako ekonomisti i posebno udruge poslodavaca stalno pozivaju na daljnje povećanje dobi za odlazak u mirovinu, taj zahtjev nema potporu od strane političara. Kancelar Olaf Scholz ponovio je stav cijelog SPD-a: dob za odlazak u mirovinu ne bi se trebala povećavati nakon 67 godina.
I u drugim strankama jedva da ima istaknutijih zastupnika koji se općenito pozivaju na kasniji odlazak u mirovinu. U posljednjim izbornim programima bilo je zahtjeva za fleksibilizaciju mirovine, ali ne i za povećanjem dobi za umirovljenje.
Koliko su prosječno stari novi umirovljenici?
Iako je standardna dob za odlazak u mirovinu trenutno ispod 66 godina, ljudi u Njemačkoj u prosjeku odlaze u mirovinu puno ranije.
Nedavno su novi umirovljenici u prosjeku imali 64,4 godine, dakle oko godinu i pol manje od standardne dobne granice. Ovo ne uključuje invalidske mirovine.
Dapače, riječ je, između ostalog, o mirovini za dugogodišnje osiguranike, poznatoj i kao “mirovina sa 63 godine”, koja gura prosječnu dob prema dolje.
Zaposleni mogu ići ranije u mirovinu ako su najmanje 35 godina uplaćivali u mirovinski fond. Svatko tko je uplaćivao doprinose najmanje 45 godina ne mora prihvatiti nikakve odbitke. Tko je manje uplaćivao i želi u prijevremenu mirovinu, dobit će nižu mirovinu, pišu njemački mediji.
Fenix-magazin/SČ
