Search
Close this search box.
Search
Gordan Grlic Radman jpg
Ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman i profesorica na Sveuèiličtu u Zadru Vanda Babić Galić / Fozto: Hina

TIVAT: Djeca trebaju učiti o kulturnom nasljeđu bokeljskih Hrvata; potrebno je zaštititi hrvatski identitet Boke kotorske

Šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman rekao je u subotu u Tivtu da djeca u školama u Hrvatskoj i Crnoj Gori trebaju učiti o kulturnom nasljeđu bokeljskih Hrvata te da je potrebno educirati turističke vodiče u Crnoj Gori kako bi se zaštitio hrvatski identitet Boke kotorske i stoljetna baština. 

 

On je bio na konferenciji “Identitet Hrvata Boke kotorske” koja je počela u četvrtak u Zagrebu, a nastavljena ovog vikenda u Tivtu.

Grlić Radman je rekao da Hrvatska želi zaštititi “bogatu ostavštinu” bokeljskih Hrvata kroz obrazovni kurikulum u obje zemlje te edukacijom turističkih vodiča u Crnoj Gori.

“Ponudit ćemo Crnoj Gori da se turističke vodiče korigira, na neki način dopuni, usavrši taj kulturološki prikaz Boke kotorske, zaljeva svetaca…”, rekao je hrvatski ministar.

Grlić Radman je istaknuo da starost katedrale svetog Tripuna svjedoči o snažnom kršćanskom i hrvatskom identitetu Boke kotorske.

Simbolično, na brodu tijekom plovidbe Bokom kotorskom donijeti zaključci su svečano potpisani, a bit će proslijeđeni nadležnima u Hrvatskoj i Crnoj Gori kako bi se potaknule promjene i zaštitila hrvatska autohtona baština Boke, Hrvati Boke i Bokelji.

Grlić Radman je naveo da je cilj približiti tu “bogatu ostavštinu” djeci u školama i svim turistima koji posjete taj kraj.

“Ovdje svaki zidić, svaki kamen, govori o toj jednoj slavnoj prošlosti”, istaknuo je Grlić Radman.

Hrvatski ministar je dodao da Hrvatska podupire europski put Crne Gore i da joj je Hrvatska spremna pomoći svojim iskustvom na tom putu.

Na konferenciji u Zagrebu i Tivtu predstavljeno je više od 25 radova hrvatskih i crnogorskih znanstvenika iz različitih disciplina.

Na konferenciji u Tivtu svoje radove o identitetu Hrvata Boke kotorske predstavili su Miljan Gogić (Istorijski institut Univerziteta Crne Gore): O kotorskom episkopu Grimoaldu, don Robert Tonsati (Kotorska biskupija): Vizualni identitet – masovni javni izričaji (katoličke) vjere u Boki u IX. i XX. stoljeće, Josip Uglešić – Josip Renić – Jakov Momirović (studenti 2. i 3. godine Kroatistike Sveučilišta u Zadru): Boka kotorska, biser hrvatske kulture koju treba poznavati – viđenje studenata zadarske Kroatistike, kolegija Hrvatska književna i kulturna baština Boke Kotorske.

Bokeljska mornarica Kolo Svetog tripuna
Arhivska snimka Bokeljske mornarice čiji članovi u svečanim odorama izvode kolo sv. Tripuna na Dolcu u Zagrebu / Foto: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Identitet Hrvata Boke kotorske

Konferencija “Identitet Hrvata Boke kotorske”, kojoj je cilj zaštititi bogato kulturno nasljeđe bokeljskih Hrvata kroz njegovo uvrštavanje u nastavu u Hrvatskoj i Crnoj Gori, počela je s radom u četvrtak u Zagrebu, nastavljena je ovog vikenda u Tivtu.

Hrvatski identitet Boke kotorske i stoljetna baština Bokelja ugroženi su i nepravedno zanemareni, a to ćemo pokušati promijeniti ovom konferencijom, kazala je organizatorica, kroatologinja na Sveučilištu u Zadru Vanda Babić, dodajući da će biti zaštićena baština i pružena ruka europskoj Crnoj Gori.

Na konferencijama u Zagrebu i Tivtu predstavljeno više od 25 radova hrvatskih i crnogorskih znanstvenika iz različitih disciplina.

Na konferenciji u Tivtu svoje radove o identitetu Hrvata Boke kotorske predstavili su Miljan Gogić (Istorijski institut Univerziteta Crne Gore): O kotorskom episkopu Grimoaldu, don Robert Tonsati (Kotorska biskupija): Vizualni identitet – masovni javni izričaji (katoličke) vjere u Boki u IX. i XX. stoljeće, Josip Uglešić – Josip Renić – Jakov Momirović (studenti 2. i 3. godine Kroatistike Sveučilišta u Zadru): Boka kotorska, biser hrvatske kulture koju treba poznavati – viđenje studenata zadarske Kroatistike, kolegija Hrvatska književna i kulturna baština Boke Kotorske.

„Novonastala društveno politička situacija u Crnoj Gori potaknula je na razmišljanje što još treba učiniti kako bismo zaštitili hrvatsku autohtonu baštinu Boke, ali i Hrvata Boke, Bokelja koji se našao u sličnoj situaciji iz devedesetih godina prošlog stoljeća. S druge strane turistički vodiči o Boki kotorskoj ne prepoznaju baštinu, ne nazivaju je i ne prezentiraju kao takvu što je na određeni način kulturocid pa je cilj potaknuti crnogorske obrazovne strukture da udžbenik o bokokotorskoj kulturnoj baštini uključe u obveznu literaturu i time iskažu kako pijetet prema onomu što je Hrvat Boke Crnoj Gori donio kao i da ispune obveze iz temeljnih prava manjina.“ – kazala je jedna od pokretačica inicijative Babić, Bokeljka i profesorica na Sveučilištu u Zadru.

Skupu u Tivtu prisustvovao je ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, koji je na kraju znanstvenog skupa pozdravio sudionike i izrazio podršku u nastojanjima očuvanja hrvatskog identiteta u Boki kotorskoj.

Skupu su nazočili kotorski biskup mons. Ivan Štironja, izaslanik predsjednika Crne Gore Boris Bastijančić, veleposlanik RH Veselko Grubišić, predsjednik HNV CG Zvonimir Deković, predsjednik HGI Adrijan Vuksanović.

Simbolično, na brodu tijekom plovidbe Bokom kotorskom donijeti zaključci su svečano potpisani, koji će biti proslijeđeni nadležnima u Hrvatskoj i Crnoj Gori kako bi se potaknule prijeko potrebne promjene i zaštitila hrvatska autohtona baština Boke, Hrvati Boke i Bokelji.

Fenix-magazin/SIM/Hina

Povezano

NOVI MJESEC, NOVA PRAVILA: Što se mijenja za stanovnike Njemačke od svibnja?
Radnik
JESU LI PROŠLA VREMENA IZDAŠNIH PREMIJA?: Pad prodaje u poznatoj tvornici iz Baden-Württemberga utjecao na broj radnika i bonuse
Tin Srbić / Foto: Hina
EUROPSKO PRVENSTVO: Srbić i Ude izborili ulazak u finale
Clemens Fuest
JE LI NJEMAČKO GOSPODARSTVO USPJEŠNO NA PUTU OPORAVKA?: Gospodarstvenici kažu kako je stanje sve bolje
ŠTEDNJA NA SVIM POLJIMA: Nijemci postaju sve štedljiviji kada je u pitanju toaletni papir
Novac
GOTOVO 22 MILIJUNA IMAT ĆE VIŠE NOVCA USKORO: Oni se u Njemačkoj mogu radovati rastu primanja od 4,57 posto