U nakladi Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja krajem srpnja 2021. tiskana je knjiga „Tragovi vjere i ljubavi. 40 godina života i rada fra Marinka Vukmana u Njemačkoj“. Urednici izdanja su fra Šimun Markulin i fra Ante Akrap, obojica nastavnici na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu.
Knjiga na 480 stranica monografski obrađuje život i djelo fra Marinka Vukmana, svećenika, redovnika, člana Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu. Nakon svećeničkog ređenja, dvije je godine djelovao u domovini (Župa Runović-Zmijavci), a 1981. Uprava Provincije poslala ga je među hrvatske iseljenike u Njemačku, gdje djeluje i danas. Upravo je proslava četrdesete obljetnice pastoralnog djelovanja fra Marinka u inozemnoj pastvi (1981. – 2021.) neposredan povod objavljivanja ove knjige.
Monografija sadrži velik broj radova iz pera raznih autora, koji su tematski podijeljeni u osam cjelina: nakon predgovora slijede prikaz njegova životnog puta; evangelizacijsko i karitativno djelovanje; obrazovne, kulturne, folklorne i sportske aktivnosti; opis komunikacijskih vještina i društvenog djelovanja te dodatci. Autori tekstova bliski su fra Marinkovi suradnici iz Stuttgarta, Sindelfingena, Kelkheima i Münchena, kao i njegovi prijatelji. Fotografije, kojima su protkana tematska poglavlja, dolaze iz fra Marinkove osobne arhive, kao i iz arhiva njegovih poznanika, koji su za vlastite potrebe sačuvali fotografske zapise važnih događaja i svečanosti na kojim su sudjelovali.
Čak četiri predgovora
Nakon općeg uvoda urednikâ knjige, slijede četiri predgovora: mons. Tome Vukšića, predsjednika Vijeća Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i Hrvatske biskupske konferencije za inozemnu pastvu; fra Marka Mrše, provincijala Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja; dr. sc. Gordana Grlića Radmana, ministra vanjskih i europskih poslova u Vladi Republike Hrvatske, i mons. Thomasa Schlichtinga, resornog voditelj dušobrižništva i crkvenog života u Nadbiskupiji München-Freising. Drugi dio knjige donosi fra Marinkov životopis s naglaskom na najzanimljivije detalje iz njegova života, a u tom se dijelu posebno obrađuju i četiri značajne obljetnice: 25., 30. i 40. obljetnica svećeništva te 50. obljetnica završetka osmogodišnjeg školovanja u rodnim Hrvacama. Treći dio posvećen je evangelizacijskom djelovanju kroz tekstove: „Evangelizacijsko-pastoralna djelatnost”; „Hodočašća i studijska putovanja”; „Suradnja s časnim sestrama i drugim odgovornima u HKZ Sindelfingen”; „Suradnja s njemačkim zajednicama i albanskom katoličkom misijom” i „Zajedničko poslanje na njivi Gospodnjoj”.
Gostovanja prezbitera i biskupa i oproštaji od zajednica uvijek su bili posebni događaji za zajednicu, a svoje su mjesto našli u ovoj tematskoj cjelini koja završava tekstom „Poslužitelj, pastir, sluga” u kojem se autori prisjećaju njegovih prvih svećeničkih dana provedenih u Župi Runović-Zmijavci. Četvrti dio knjige zaokružuje tematsku cjelinu posvećenu karitativnom djelovanju kroz različite priče u kojima su se velikodušnost i ljubav pokazale na djelu: „Ljubav iseljenih Hrvata prema Vukovaru”; „Spomen-crkva sv. Mihaela Arkanđela u Staroj Gradiški”; „Ako zapne, ujak je tu”; „Ljubav na djelu” i „Pomoć za Anđele”. U tom dijelu osobitu pozornost zaslužuje tablični prikaz donacija koje je fra Marinko prikupljao i sa suradnicima upućivao na razne strane, najviše u Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Peto tematsko područje obrađuje fra Marinkovu aktivnost na obrazovnom, kulturnom, folklornom i sportskom području kroz radove: „Obrazovna i kulturna djelatnost”; „Folklorne skupine”; „Gostovanja glazbenika i glazbenih skupina u Hrvatskim katoličkim misijama Stuttgart, Sindelfingen i Kelkheim od 1981. do 2017.” te „Zaljubljenik u sport”. Fra Marinko se u svom djelovanju pokazao kao vješt komunikator, shvativši na vrijeme ulogu te vještine za postizanje kako osobnog tako i profesionalnog uspjeha. Ovaj njegov dar mnogi su prepoznali u njegovim javnim nastupima, stoga šesti dio ove knjige govori o fra Marinku kao komunikatoru: „Fra Marinko kao komunikator – percepcija njegova djelovanja i utjecaj na imidž Crkve”; „Fra Marinko Vukman na radiju i televiziji”; „Medijska Liga prvaka”; „I riječ je tiskana…”. Fra Marinkovo društveno djelovanje tema je sedmog dijela ove knjige kroz tri teksta: „Društveno djelovanje i obrana nacionalnog identiteta”; „Leteći fratar” i „Dragi brat i prijatelj bez premca”. Završna, osma tematska cjelina pod naslovom „Dodatci” sadrži svjedočanstva vjernika i fra Marinkovih suradnika (10 svjedočanstava); odabrane medijske intervjue (8 razgovora); važne isječke i novinske uratke pod naslovom „Iz tiskanih medija” (15 tekstova); razne homilije i nagovore koje je fra Marinko održao u posebnim prigodama (11 tesktova) te kolaž fotografija s pripadajućim legendama.
O fra Marinku pisalo 26 autora
Slijede sažetci na 4 jezika (hrvatski, engleski, talijanski i njemački jezik) te životopisi urednika i autora tekstova – ukupno 26. Donosimo njihova imena: Ante Akrap, Ilija Barišić, Anto Batinić, Eliana Čandrlić Glibota, Iva s. Rozarija Ćurić, Frano Doljanin, Anka Đikić, Zvonko Erceg, Vladimir Vlado Ereš, Stipica Grgat, Anita Hrstić, Vjenceslav Tuno Janjić, Petar Klapež, Biserka Lukan, Božo Marić, Šimun Markulin, Ivan Miklenić, Adolf Polegubić, Stipe Puđa, Božo Skoko, Vesna Škare Ožbolt, Petar Todorić, Marko Vidović, Bono Žepić, Ivica Žuljević i Jozo Župić. Konačna brojka suradnika daleko je veća – oko 50 ljudi. Na predzadnjoj stranici donesen je popis dobročinitelja, a na zadnjoj izvori i autori fotografija.
Svi tekstovi u ovoj knjizi posvećenoj fra Marinku Vukmanu izronili su iz žitnice našeg sjećanja i vlastitog iskustva. Svaka napisana riječ govori o divljenju, naklonosti, ali i poštovanju prema čovjeku i svećeniku velikog srca. Istančan osjećaj za potrebe drugih oblikovao ga je kao ponizna, vesela i otvorena franjevca, stvorena posebno za traženje prijatelja, u potpunosti predana duhu dužnosti i rada na njivi Gospodnjoj. Uronjen u život svog vremena i svog naroda, svojom životnom pričom ispričanom kroz mozaik različitih tematskih cjelina, mnogima može poslužiti kao inspiracija u traženju vlastitog životnog puta.
Grafičko oblikovanje potpisuje Jakov Borković, a recenzenti su Ivan Bodrožić i Marko Trogrlić. Tekstove je lektorirala i izvršila potrebnu korekturu Ivna Mravak. Sliku na ovitku naslikao je akademski slikar Ivan Grgat, a knjiga je tiskana u zagrebačkoj tiskari „Denona“ na papiru garda mat (135 gr) u 2000 primjeraka, formata 21,75 x 29,2 cm.
Izvadak iz recenzije prof. dr. sc. Ivana Bodrožića
Staviti nečiji život na papir nije baš tako lagana stvar, pogotovo ako je taj život dinamičan i bogat, kao što je slučaj sa životom fra Marinka Vukmana. Riječ je o zauzetom pastiru i angažiranom radniku na njivi Gospodnjoj, koji kao franjevac radi među Hrvatima u dijaspori. Čitatelju je pružen skup svjedočanstava o fra Marinkovu životu i aktivnosti, kao neka vrsta mozaika ili kolaža koji služe da se složi jedna smislena cjelina.
Povijest i sistematizacija njegovih aktivnosti pokazuju da nije provodio neku svoju privatnu aktivnost, već aktivnost za dobrobit Crkve u hrvatskom narodu. Time je pokazao da svoje služenje ne obavlja samostalno, već u duhu crkvenosti, u zajedništvu s pastirima koji vode Božji narod. Ova knjiga kao takva ozbiljan je uradak koji ostaje za povijest, ali ne za povijest kao neku prošlost, već ostaje kao živi rad koji i danas nešto znači i koji se i danas pamti, jer učinjena dobra djela ne treba nikad zaboravljati.
Izvadak iz recenzije prof. dr. sc. Marka Trogrlića
Knjiga o svećeniku franjevcu fra Marinku Vukmanu odgovor je na poticaj koji je proistekao iz plemenite ljudske i kršćanske zahvalnosti. Sa stranica ove knjige iščitava se bogat životni, redovnički i svećenički hod fra Marinka: mnoštvo događaja, susreta, aktivnosti, poticaja, poduhvata… Sve je to popraćeno materijalima, napose pomno odabranim ilustracijama. Ova je knjiga ujedno svjedočanstvo o jednom nemilom vremenu u kojem se kroz mnoge teškoće valjalo probijati u pastoralno-duhovnoj skrbi za hrvatskog čovjeka u tuđini, za očuvanje njegova vjerskog i nacionalnog identiteta, počesto i za sam njegov opstanak i opstanak njegove poveznice s domovinom i zavičajem. Upravo u tom smislu ona nam je više no dobro došla, i ona će zasigurno biti vrijednim izvorom pri pisanju nekog budućeg djela o povijesti djelovanja Crkve u Hrvata među našim iseljenicima, napose pak u drugoj polovici burnog 20. i početkom, svi smo tomu svjedoci, ne manje burnog i izazovnog 21. stoljeća.
Fenix-magazin/SIM/
