Trenutačno Izvješće o siromaštvu i bogatstvu vlade u Njemačkoj pruža nove podatke o raspodjeli bogatstva u zemlji. Također naglašava važnost stanovanja.
Njemačka je bogata zemlja, uključujući i većinu privatnih kućanstava. Tijekom protekle četiri godine Nijemci su u prosjeku nastavili akumulirati bogatstvo, kako navodi najnovije Izvješće o siromaštvu i bogatstvu Savezne vlade.
Iako je teško utvrditi točne brojke, budući da se mnoga istraživanja o ovoj temi provode na dobrovoljnoj osnovi i stoga mogu biti subjektivna, postoje i neovisna statistička istraživanja koja daju jasnu sliku.
Državni službenici i samozaposleni su posebno bogati
Konkretno, vlasništvo nad nekretninama i tvrtkama ili udjelima i dalje je snažno povezano s visokim bogatstvom. Samozaposleni su bili najbogatiji ljudi u zemlji, s prosječnim bogatstvom većim od milijun eura.
“Otprilike polovica bogatstva ovih kućanstava, koja se sve više nalaze u južnoj Njemačkoj, izravno se može pripisati njihovom vlasništvu nad poduzećima”, navodi se u izvješću.
Budući da je prosjek uvijek iskrivljen posebno velikom imovinom, u izvješću se spominje i medijan bogatstva. Ova vrijednost predstavlja točnu sredinu, što znači da postoji jednako mnogo ljudi s manje od toga kao i ljudi s više. Medijan bogatstva samozaposlenih iznosio je 475.500 eura. To je ujedno bila i najveća vrijednost među raznim radnim odnosima.
Državni službenici u Njemačkoj također su bili posebno bogati: njihovo prosječno neto bogatstvo bilo je preko 500.000 eura (medijan 320.000 eura), znatno više od bogatstva zaposlenika s plaćom (prosjek otprilike 280.000 eura; medijan 101.000 eura) i fizičkih radnika (prosjek otprilike 150.000 eura; medijan 56.000 eura). Nezaposlene osobe imale su najniže prosječno bogatstvo, nešto manje od 70.000 eura (medijan 3.400 eura).
Posebno je zanimljiva skupina nezaposlenih, koji su imali prosječnu neto vrijednost preko 300.000 eura (medijan 100.000 eura). To se odnosi na ljude koji više ne rade. To mogu biti umirovljenici, ali i kućanice/supruzi ili ljudi koji jednostavno ne žele raditi, ali ne moraju primati socijalne naknade.
Vlasništvo nad nekretninama često je ključno
Pogled na stambenu situaciju kućanstava još jednom pokazuje da su vlasnici imali prednost nad najmoprimcima: Oni koji su posjedovali nekretninu bez hipoteke u Njemačkoj imali su prosječnu neto vrijednost od gotovo 700.000 eura. S hipotekom je njihova imovina iznosila oko 530.000 eura. Najmoprimci zajedno imali su nešto manje od 100.000 eura.
„Ova razlika između najmoprimaca i vlasnika kuća dijelom je posljedica činjenice da se razlikuju u određenim karakteristikama koje koreliraju s bogatstvom, poput dobi, veličine kućanstva, prihoda ili bračnog statusa“, objašnjavaju autori izvješća. Na primjer, vlasnici nekretnina u prosjeku su stariji, a njihova kućanstva se sastoje od više ljudi nego kućanstva najmoprimaca.
Regionalne razlike također su bile značajne: Sa 170.000 eura, istočni Nijemci imali su nešto manje od polovice prosječne neto vrijednosti zapadnih Nijemaca (otprilike 365.000 eura). Ipak, autori naglašavaju: „Unatoč tome, došlo je do procesa sustizanja, a razlike su se značajno smanjile u posljednjim desetljećima.“
Ostale karakteristike za koje je izvješće otkrilo da su povezane s nižim rizikom od siromaštva uključuju:
Djeca koja žive u kućanstvima s dvije odrasle osobe koje rade puno radno vrijeme
Osobe s visokom razinom obrazovanja
Osobe koje rade puno radno vrijeme
Osim toga, većina ljudi starijih od 65 godina je financijski imućna i rijetko je bila u riziku od siromaštva.
Fenix-magazin/SČ
