Godine 2025. vlade diljem svijeta izmijenile su zakone o zabrani pušenja, uvodeći mjere koje ograničavaju upotrebu duhana u javnim prostorima na otvorenom, pooštravaju pristup nikotinskim proizvodima i imaju za cilj spriječiti mlađe generacije da ikada počnu pušiti, izvještava agencija Anadolu.
Od generacijske zabrane duhana na Maldivima do proširenja ograničenja pušenja na otvorenom u Francuskoj, zemlje su se usmjerile na vidljivost, dostupnost i izloženost mladima, što odražava širi pomak u načinu na koji javnozdravstvene vlasti pristupaju kontroli duhana.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), upotreba duhana uzrokuje više od sedam milijuna smrtnih slučajeva godišnje, uključujući 1,6 milijuna smrtnih slučajeva među nepušačima izloženim pasivnom pušenju.
UN-ova zdravstvena agencija kaže da ne postoji sigurna razina izloženosti duhanskom dimu.
U nastavku je pregled zemalja koje su 2025. poduzele značajne korake kako bi uvele ili proširile ograničenja pušenja.
Maldivi – prva nacionalna generacijska zabrana duhana
U studenom su Maldivi uveli značajan zakon kojim se zabranjuje kupnja, prodaja i korištenje duhanskih proizvoda svima rođenima 1. siječnja 2007. ili kasnije, postavši prva zemlja koja je uvela nacionalnu generacijsku zabranu duhana.
Mjera trajno sprječava cijelu dobnu skupinu da legalno pristupa duhanu, umjesto da postupno povećava zakonsku dob. Primjenjuje se na sve duhanske proizvode, uključujući cigarete i duhan bez dima.
Mjera se odnosi i na turiste i na stanovnike – nitko rođen 2007. ili kasnije ne može legalno pušiti ili mu se prodavati duhan na Maldivima. Vlada kaže da će biti velikih kazni za prekršaje.
Maldivi također održavaju potpunu zabranu, uključujući i za odrasle, uvoza, prodaje i korištenja elektroničkih cigareta i proizvoda za vaping.
Belgija – zabrana proizvoda za vaping za jednokratnu upotrebu
Belgija je ranije ove godine zabranila prodaju proizvoda za vaping za jednokratnu upotrebu, navodeći zabrinutost zbog upotrebe nikotina kod mladih i otpada u okolišu.
Ovim potezom Belgija postaje prva zemlja EU koja zabranjuje proizvode za vaping za jednokratnu upotrebu.
Francuska – proširene zabrane pušenja na otvorenom
Od 1. srpnja Francuska je proširila zabranu pušenja na vanjske prostore koje često koriste djeca, uključujući plaže, javne parkove, vrtove, autobusne stanice i sportske objekte. Pušenje je također zabranjeno unutar deset metara od škola, knjižnica i igrališta.
Prekršitelji se suočavaju s kaznama od 135 do 158 eura (159 do 186 dolara).
Ova politika označava korak prema denormalizaciji pušenja u svakodnevnom životu, s naglaskom na smanjenju izloženosti djece pasivnom pušenju i ograničavanju društvene vidljivosti pušenja.
Terase kafića i neki vanjski prostori samo za odrasle trenutno su izuzeti, iako zagovornici javnog zdravstva pozivaju na daljnja ograničenja.
Meksiko – Suzbijanje prodaje vape proizvoda
Dana 11. prosinca, meksički Senat odobrio je reforme koje predlažu zatvorske kazne do osam godina za prekršaje povezane s proizvodnjom, distribucijom ili prodajom proizvoda za vaping.
Iako osobna upotreba nije zabranjena, mjere predstavljaju neke od najstrožih kazni usmjerenih na lanac opskrbe vape-ovima i namijenjene su sprječavanju mladih ljudi u pristupu nikotinskim proizvodima.
Reforme još uvijek zahtijevaju predsjedničko odobrenje i objavu da bi stupile na snagu.
Zabrana pušenja na otvorenom u cijelom gradu Milanu
Počevši od 1. siječnja, talijanski grad Milano proširio je ograničenja pušenja na gotovo sve javne vanjske prostore, uključujući ulice, trgove i vanjske kafiće.
Lokalni dužnosnici rekli su da je mjera dio šireg napora za poboljšanje kvalitete zraka i zaštitu javnog zdravlja u gradu koji dugo muči urbano zagađenje.
Pušači moraju održavati razmak od najmanje deset metara od drugih ili se suočavaju s kaznama u rasponu od 40 eura (47 USD) do 240 eura (282 USD).
Zabrana se odnosi samo na duhanske proizvode, dok su e-cigarete i vapeovi trenutno izuzeti.
Neki stanovnici pozdravili su čišći zrak i smanjenje pasivnog pušenja, dok drugi dovode u pitanje praktičnost provođenja zakona i utječu li vanjske cigarete značajno na razinu onečišćenja.
Zaštita nepušača
Judith Mackay, britanska liječnica i zagovornica kontrole duhana, izjavila je za Anadolu Agency da su zakoni o pušenju prvenstveno namijenjeni zaštiti nepušača, a ne potpunoj zabrani pušenja.
“Ne postoji zakon koji kaže da ljudi ne smiju pušiti. Samo je pitanje gdje puše”, rekla je Mackay.
Napomenula je da snažno protivljenje duhanske industrije novim ograničenjima često signalizira njihovu učinkovitost, koncept poznat među zagovornicima javnog zdravstva kao “test vriska”.
Taj se izraz odnosi na ideju da što se duhanska industrija intenzivnije bori protiv predložene mjere, veća je vjerojatnost da će se smanjiti upotreba duhana.
Naglasila je da se strogi zakoni moraju u potpunosti provoditi, pozivajući vlade da se pridržavaju svih odredbi Okvirne konvencije WHO-a o kontroli duhana (FCTC).
Usvojen 2003. i na snazi od 2005., sporazum je prvi globalni sporazum o javnom zdravstvu pregovaran pod pokroviteljstvom WHO-a. Ratificiralo ga je 183 zemlje, a cilj mu je smanjiti i potražnju i ponudu duhana putem mjera utemeljenih na dokazima.
Ako zemlje “u potpunosti provedu sve klauzule” sporazuma, “to bi imalo velik utjecaj na stope pušenja”, rekla je Mackay.
Ruth Malone, istraživačica i profesorica u američkoj duhanskoj industriji, rekla je da okvir pomaže vladama da poduzmu snažnije mjere protiv “epidemije industrijski proizvedenog duhana”.
Još uvijek moćna industrija
Duhanske tvrtke ostaju politički moćne, rekla je Malone, što znači da vrše utjecaj lobiranjem, financiranjem kampanja i javnim porukama kako bi se oduprle regulaciji.
Rekla je da napori za kontrolu duhana imaju za cilj spriječiti industriju da regrutira nove korisnike i olakšati ljudima prestanak pušenja smanjenjem vidljivosti duhana u svakodnevnom životu.
“Cilj je zaštititi ljude od ovisnosti o proizvodima koji će ih ubiti kada se koriste prema namjeni”, dodala je.
I Mackay i Malone rekli su da je rastuća javna svijest o zdravstvenim rizicima duhana pomogla u donošenju strožih zakona diljem svijeta.
Malone je primijetio da pokret za kontrolu duhana također desetljećima izaziva duhansku industriju, doprinoseći stalnom globalnom padu upotrebe duhana.
Što se tiče vapinga, stručnjaci se slažu da iako se e-cigarete često opisuju kao sigurnije od cigareta, njihovi dugoročni učinci na zdravlje nisu poznati.
Što nas čeka?
Prema izvješću WHO-a iz 2025., globalna upotreba duhana pala je s 26,2 posto u 2010. na 19,5 posto u 2024., a agencija očekuje da će se taj trend nastaviti.
No, više od 100 milijuna ljudi diljem svijeta sada koristi vaping, uključujući najmanje 15 milijuna adolescenata u dobi od 13 do 15 godina.
Europa ima najveću prevalenciju pušača, slijedi zapadni Pacifik, dok Afrika ima najnižu.
Malone je rekao da je protivljenje mjerama kontrole duhana “gotovo uvijek” koordinirano i financirano od strane duhanskih tvrtki i drugih savezničkih interesa, obrazac dokumentiran u milijunima internih industrijskih zapisa, opsežnim akademskim istraživanjima i brojnim istragama.
„Industrija se sada pokušava ponovno izmisliti kao rješenje za problem koji je stvorila i nastavlja stvarati“, upozorila je.
WHO navodi da je njegov europski radni program za razdoblje 2026.–2030. usmjeren na jačanje kolektivne akcije protiv nezaraznih bolesti povezanih s duhanom, s obnovljenim fokusom na potpuniju provedbu Okvirne konvencije o kontroli duhana (FCTC) kroz mjere poput viših poreza na duhan, grafičkih zdravstvenih upozorenja i jače zaštite mladih.
Na globalnoj razini, proširena Globalna strategija WHO-a za ubrzanje kontrole duhana – nadovezujući se na 20-godišnju prekretnicu obilježenu na COP11 – naglašava održivo financiranje i jače napore u borbi protiv uplitanja industrije, predviđajući da bi globalna prevalencija duhana mogla pasti ispod 18 posto do 2027. ako se nastave trenutni trendovi.
Fenix-magazin/sim/Anadolu
