Gotovo dva milijuna djece i njihovih roditelja u Njemačkoj ovise o socijalnoj pomoći (građanski dohodak-Bürgergeld), što je sličan broj kao i 2015. godine.
To je rezultat procjene Savezne agencije za zapošljavanje o kojoj je u subotu pisao “Frankfurter Allgemeine Zeitung” (F.A.Z.), prenosi Njemačka tiskovna agencija (dpa).
Međutim, tijekom tog razdoblja promijenio se odnos između njemačke i strane djece koja primaju beneficije. Dok je 2015. godini bilo oko 1,57 milijuna njemačke djece, brojka je u ožujku 2023. pala na 1,03 milijuna. Nasuprot tome, broj djece stranaca koja primaju pomoć porastao je s 365.000 na 935.000, prenosi dpa.
To znači da gotovo 48 posto djece koja primaju socijalnu pomoć su strani državljani, a u 2015. bilo ih je oko 19 posto. Od 2015. godine, više od 300.000 djece došlo je iz Sirije, Iraka, Afganistana i drugih zemalja u Njemačku u potrazi za azilom. Od 2022. godine, kada je počela ruska agresija, iz Ukrajine je u Njemačku stiglo 270.000 djece.
O osnovnoj sigurnosti djece raspravlja se godinama – njemačka „semaforska“ vlada je želi uvesti tijekom svog mandata. To bi mnogim obiteljima trebalo olakšati pristup državnim beneficijama.
Ako sve obitelji koje ispunjavaju uvjete primaju naknade na koje imaju pravo, to će koštati više novca. Osim toga, stranka Zeleni želi „progurati“ povećanje naknada kako bi se učinilo više „protiv dječjeg siromaštva u zemlji“.
Stephan Stracke, glasnogovornik za politiku tržišta rada demokršćanske Unije u Bundestagu usprotivio se povećanju socijalnih naknade koju bi usvojila „semafor“ koalicija, smatrajući kako to ne bi dovodilo ljude na tržište rada, nego bi ih zapravo činilo ovisnijima o državi.
FDP-ov političar Jens Teutrine također se usprotivio povećanju novčanih naknada za primatelje pomoći.
-Siromaštvo djece često je posljedica radnog siromaštva roditelja, a samo povećanje iznosa socijalnih naknada ne rješava taj problem, izjavio je Jens Teutrine.
Fenix-magazin/SIM/dpa
