Doznake iseljenika u matične zemlje s niskim i srednjim dohotkom snažno će porasti u ovoj godini, poduprte gospodarskim oporavkom u SAD-u i Europi i većim prihodima od nafte u Rusiji i Perzijskom zaljevu, procjenjuje Svjetska banka.
Doznake bi ove godine trebale porasti 7,3 posto, na 589 milijardi dolara, nakon 1,7-postotnog pada u 2020. godini kada je pandemija covida-19 gurnula svjetsko gospodarstvo u krizu, navodi se u izvješću Svjetske banke objavljenom u srijedu.
U svibnju SB je procijenio da će porasti 2,6 posto, na 553 milijarde dolara.
Doznake će tako drugu godinu zaredom nadmašiti iznos izravnih inozemnih ulaganja i inozemne razvojne pomoći, ističu u Svjetskoj banci, dodajući da će biti više od 50 posto veće od ulaganja i više nego tri puta veće od razvojne pomoći, kada se isključi Kina.
Ključan je faktor snažnog ovogodišnjeg rasta doznaka čvrsta odluka iseljenika da pomognu svojim obiteljima u teškim vremenima, napominju u SB-a, a dodatnu potporu pružio je oporavak gospodarstva u SAD-u zahvaljujući proračunskoj podršci kompanijama i zapošljavanju.
Doseljenici u zemlje Perzijskog zaljeva i u Rusiju slali su pak više novca obiteljima u matičnim zemljama zahvaljujući višim cijenama nafte i oporavku gospodarskih aktivnosti, dodaju.
“Iznenađujući tempo oporavka dobrodošla je vijest. Da bi doznake i dalje stizale, posebno digitalnim kanalima, ključno je da migranti i pružatelji usluga transfera i dalje imaju pristup bankovnim računima”, kazao je Dilip Ratha, glavni autor izvješća i voditelj inicijative SB-a KNOMAD.
Predviđa se da će doznake u istočnu Aziju i Pacifik ove godine pasti za četiri posto, na 131 milijardu dolara, iako bi se, ako se isključi Kina, njihov godišnji tok povećao za 1,4 posto.
Doznake u južnu Aziju vjerojatno su, kako se procjenjuje, porasle oko osam posto, na 159 milijardi dolara u 2021. godini.
Doznake u Europu i središnju Aziju porasle su pak 5,3 posto, na 67 milijardi dolara.
Bliski istok i sjeverna Afrika bilježit će 9,7 posto veći iznos doznaka nego u 2020., od 62 milijarde dolara, dok bi se njihov dotok u supsaharsku Afriku trebao povećati za 6,2 posto, na 45 milijardi dolara, izračunali su u Svjetskoj banci.
Doznake u Latinskoj Americi i na Karibima vjerojatno će ove godine dosegnuti novu najvišu razinu otkada su u Svjetskoj banci počeli pratiti podatke, od 126 milijardi dolara, pri čemu će Meksiku pripasti oko 42 posto toga iznosa, odnosno blizu 53 milijarde dolara.
Svjetska banka procjenjuje da će El Salvador, Honduras i Jamajka primati doznake veće od 23 posto njihova BDP-a.
U 2020. iznos doznaka trebao bi ponovo porasti, iako za skromnijih 2,6 posto, zakočen ponajprije opetovanim širenjem zaraze koronavirusom i opetovanim uvođenjem koronaograničenja, a kočnica bi mogli biti i niži fiskalni poticaji u razvijenim zemljama, mišljenja su u Svjetskoj banci.
Fenix-magazin/SIM/Hina
