Njemački mirovinski sustav trenutno je suočen s velikim izazovima, posebice zbog demografskih promjena i solidarnog sustava. Zato političari i stranke i nakon saveznih izbora raspravljaju o zakonskom mirovinskom osiguranju, pišu njemački mediji.
Kako bi budućim umirovljenicima osigurala odgovarajuću mirovinu, CDU pod vodstvom Friedricha Merza planira opsežnu mirovinsku reformu. Srž ove reforme bit će uvođenje takozvane mirovinske štednje koja bi trebala omogućiti postizanje neto mirovine od 2.500 eura.
Uskoro će svi primati mirovinu od 2.500 eura
Račun mirovinske štednje, koji se naziva i “rana mirovina”, kako pišu njemački mediji, ima za cilj izgraditi kapitaliziranu mirovinsku štednju u mladosti. Konkretno, plan predviđa deset eura mjesečno koji se uplaćuju na pojedinačni, privatno organizirani depozitni račun za svako dijete između 6 i 18 godina.
Ovi doprinosi ukupno iznose 1.560 eura tijekom dvanaest godina. Uz pretpostavku prosječne kamate od pet posto, taj bi kapital do 18. godine života narastao na oko 2.801,54 eura.
Novi mirovinski propisi? Nastavak depozita i očekivani povrat
Nakon navršenih 18 godina života osiguranik može na vlastitu odgovornost vršiti daljnje uplate na depozitni račun kako bi dodatno povećao akumulirani kapital do odlaska u mirovinu. Primjerice, mjesečni depozit od 137,12 eura tijekom 49 godina i prosječna kamata od pet posto rezultirala bi kapitalom od oko 378.813,28 eura. Taj bi kapital omogućio primanje mjesečne neto mirovine od 2.500 eura u razdoblju od 20 godina, pišu njemački mediji.
Ono što je posebno kod mirovinske štednje, jest to što država podupire sve – u obliku olakšica i/ili porezne uštede. Međutim, koliko ćete dodatnog novca dobiti ovisi o tome koliko sami uplaćujete. Osim toga, mirovine su ionako individualne.
Ali CDU planira i “aktivnu mirovinu” – tko sada može očekivati nedostatke? Vlada također planira uvesti Mütterrente 3 (Majčinu mirovinu 3), ali to bi također moglo rezultirati financijskim gubicima.
Mirovinski štedni račun za odlazak u mirovinu: fleksibilnost i individualna prilagodba
Mirovinski model nudi fleksibilnost jer se iznos mjesečnih uplata i rok mogu individualno prilagoditi. Veći mjesečni doprinosi ili dulje razdoblje štednje mogu dovesti do veće mirovine. Osim toga, štediše imaju koristi od efekta složenih kamata, koji je posebno učinkovit za dugoročna ulaganja.
Dohodak od mirovinske štednje trebao bi ostati neoporeziv do mirovine. Akumulirani kapital zaštićen je od pristupa vlade i može se isplatiti tek kada se dosegne normalna dob za umirovljenje.
Ovakav pristup promiče financijsku disciplinu i osigurava da se kapital stvarno koristi za mirovine, pišu njemački mediji. No, prve mirovinske štedne uloge na tržište neće stići najranije 2026. godine.
Izazovi starog mirovinskog fonda
Unatoč potencijalnim prednostima, postoje i kritički glasovi o ovom modelu. Neki stručnjaci ističu da stvarni povrat ovisi o različitim čimbenicima, uključujući razvoj tržišta kapitala i stopu inflacije. Osim toga, možda neće moći svi građani redovito uplaćivati dodatne doprinose nakon 18. godine, pogotovo oni s niskim primanjima, pišu njemački mediji.
Planirano uvođenje mirovinske štednje od strane CDU-a pod Friedrichom Merzom predstavlja novi pristup suočavanju s izazovima njemačkog mirovinskog sustava. Kroz ranu i kontinuiranu štednju i korištenje složenih kamata, trebalo bi biti moguće postići odgovarajuću mirovinu.
No, ostaje za vidjeti kako će se i hoće li ovaj model primijeniti u praksi te hoće li, ako bude uveden, dati željene rezultate.
Fenix-magazin/SČ
