Ponovljeni Zakon ili Peta Mojsijeva 5:21 – 21 Ne poželi žene bližnjega svoga! Ne poželi kuće bližnjega svoga, ni njive njegove, ni sluge njegova, ni sluškinje njegove, ni vola njegova, ni magarca njegova, niti išta što je bližnjega tvoga.
Za Fenix-magazin piše: Tonćo Ladan
Deset Božjih zapovijedi ili Dekalog je skup zakona što su ga Izraelci, prema biblijskom izvještaju, primili od Boga na dvije kamene ploče na planini Sinaju preko proroka Mojsija, nakon prelaska preko Crvenog mora i izlaska iz egipatskog sužanjstva oko 1200. pr. Krista. One se dijele na dva dijela. Prvi dio sadrži propise koji određuju odnos čovjeka prema Bogu, a drugi se bavi odnosom čovjeka prema čovjeku. Gore navedena posljednja deseta zapovijest pokazuje nam zašto ljudi u općenitom smislu postaju pohlepni. Odnosno objašnjava nam da je riječ o velikoj želji za nečim, pa će tako osoba ići i na vlastitu štetu samo da se domogne željene stvari. Pored toga ova Božja zapovijed jasno ukazuje da se pohlepa javlja kod svakog pojedinca i da samo kroz duhovni odgoj može da se kontrolira. Ne poželi ili ne budi pohlepan.
Što je pohlepa?
Pohlepa se definira kao želja pojedinca za sve većim posjedovanjem, uz bezobzirnost prema drugim ljudima. Kao takva pohlepa uništava živote milijunâ ljudi širom svijeta. Pohlepa pohlepne lišava ljudskosti, a njihovim žrtvama nanosi bol i žalost i na kraju neizbježnu propast. Jedno je sigurno da danas nema čovjeka na svijetu koji u svom životu ne osjeća na ovaj ili onaj način posljedice pohlepe.
Danas čovjek koji živi od svoje plaće ili mirovine ne može ući ni u najobičniju trgovinu a da ne osjeti strah da će biti pokradeni, jer smo zarobljeni u svijetu kojim vlada pohlepa. Tako čak i uobičajena krađa po trgovinama povisuje cijene onoga što kupujete. Bivate pokradeni jer za blagajnom sjedi pohlepna blagajnica ili je pohlepni vlasnik tek onako podigao cijenu robe koju je kupio po tko zna koliko puta nižoj cijeni, govoreći da su dostavljači podigli cijenu pa mora i on. Dostavljači se opravdavaju proizvođačima a proizvođači skupim namirnicama. U svima je ista želja, daj što više samo meni, odnosno pohlepa.
Zato kada se spomene pohlepa, većina nas prije svega pomisli na pohlepu vezanu za novčana sredstva. Ipak, pojam pohlepa je dosta širi, po etimologiji – pohlepa se definira kao žestoka želja pojedinca za sve većim posjedovanjem, uz bezobzirnost prema drugima. Ako pošteno zarađujete što se kaže svoj kruh a imate malu plaću i niste u stanju podmiriti dnevne potrebe, onda ste sigurno žrtva nečije pohlepe.
Smrtni grijeh
Prema Bibliji, pohlepa se smatra jednim od sedam smrtnih grijeha koji vrijeđa Boga i nanosi ogromne povrede bližnjima. Pohlepna osoba nije u stanju ili slobodno možemo reći da ne želi obuzdati svoju požudu, te sve što joj se svidi želi odmah i dobiti. U osnovi, pohlepa jeste nezasitna želja za nečim, a njeni sinonimi su i gramzivost, pohotnost, nezasitnost, grabljivost, alavost i oblapornost.. Osoba koja se odlikuje pohlepom ima žestoku požudu za određenom stvari, a najčešće je u opticaju novac. Opisati takve osobe je jednostavno; one su egocentrične, misle samo na sebe, te se trude zadovoljiti svaku želju koju imaju, ignorirajući sve ostale. Zato to prema Božjoj zapovjedi u biti nije tek učinjeno djelo već i sama pomisao rođena u želji je izvor iz kojeg buja pohlepa, da bi se ona kasnije pretvorila u nezaustavljivu bujicu koja ruši, ubija, otima, ponizuje i pohlepno odnosi sve pred sobom.
Rat kao produkt pohlepe
Danas smo svjedoci rata u Ukrajini. Gledamo, čitamo kako se svjetski moćnici tako lako udružuju. Pronalaze sredstva za taj rat, ali kad treba pronaći sredstva da se smanji nezaposlenost da se smanje cijene koje divljaju ti isti ljudi okreću glavu na drugu stranu.
Zašto?
Zato što živimo u dvoklasnom svijetu, svijetu bogatih i siromašnih. Tim svijetom upravlja pohlepa, a to su pogodne okolnosti za stvaranje beznađa i rađanje frustracije. Te iste vlade ne rade ništa kako bi pomogli svom narodu koji je svakim danom sve siromašniji i siromašniji. Rat je nešto drugo: daji oružje, daji sredstva, nek se gruva, nek se uništava i na kraju nek raste siromaštvo. Jedini profiteri u tom svemu su oni iz globalne elite pet posto ljudi koji kroje sudbinu onih devedeset i pet posto. Pa tko je tu pametan? Glasujte, birajte, mrzite se po nacionalnoj osnovi, na kraju ubijajte se kako bi bili žrtve pohlepe. Ovo beznađe pojačano je činjenicom da mnoge vlade izgleda nemaju niti obzira niti imalo samilosti prema radnom čovjeku, prema umirovljeniku, prema nečem što je čovječno ili ljudsko.
Je li ovaj europski rat slučajan?
Godinama se govorilo o razoružanju. Međutim, izbijanjem rusko-ukrajinskog rata potraga za naoružanjem odjednom je skočila do neba. Svi kupuju oružje. Naravno, najveći izvoznik oružja je Amerika. Prema izvještaju švedskog Instituta za mirovna istraživanja Sipri, 25 najvećih svjetskih koncerna za proizvodnju oružja je prodajom oružja i pružanja vojnih usluga 2019. ostvarilo promet u visini od 361 milijarde američkih dolara. To je 8,5 posto više nego u 2018. i 15 posto više nego 2015. Na vrhu liste su najveći američki proizvođači oružja: 12 američkih firmi obuhvaćenih rang listom, ostvarile su 61 posto prodaje širom svijeta. Samo pet najvećih proizvođača oružja Lockheed Martin, Boeing, Northrop Grumman, Raytheon i General Dynamics su ostvarili promet od 166 milijardi američkih dolara.
Od europskih izvoznika prednjače Francuzi negdje oko 12 posto, Nijemci između 5 i 7 posto, Talijani 4 posto. Kakvo čudo da su od početka rata u Ukrajini porasle dionice svih proizvođača oružja. Kao za vrijeme pandemije kada su „slučajno“ porasle dionice i farmaceutskih tvrtki. Legendarni Mladen Delić bi ponovo uzviknuo: „Ljudi moji, je li to moguće. Kakva ludnica.“
Kako se spasiti od pohlepe?
Samo nekolicina ljudi može u potpunosti izbjeći neposredne posljedice pohlepe. Svijet u kojem živimo promiče pohlepu i potiče na natjecanje. Bez pohlepne konkurencije nema napretka. To je krilatica u čitavom svijetu. Ako nisi najbolji, u biznisu brzo nestaneš. Ti isti, putem reklama ciljano bude u nama pohlepu, odnosno stvaraju u nama želju za kupnjom novih proizvoda i često nas se navodi na zaključak da nećemo biti sretni ako ih ne kupimo.
Ako razmislimo ponovo o desetoj zapovjedi shvatit ćemo da ako nismo zadovoljni s onim što imamo, nikada nećemo biti sretni ni s onim što bi dobili u svojim željama. Pohlepi nema kraja. Uvijek će postojati netko čijoj ćemo se imovini diviti ili netko tko je na neki način uspješniji od nas. Ako u takvim situacijama ne znamo kontrolirati svoje misli, mogli bismo postati nesretni i početi zavidjeti drugima, postati pohlepni. Nije grijeh biti bogat ali je grijeh u pohlepi za bogatstvom. Ne zaboravimo načelo iz desete Božje zapovjedi. Ne poželi…. i budi sretan.
Fenix-magazin/SIM/Tonćo Ladan
