Godina 2025. svrstana je među najtoplije godine u povijesti na globalnoj razini, prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji (WMO) i Copernicus Climate Change Serviceu, koji upozoravaju da klimatske promjene nadjačavaju prirodne cikluse hlađenja i da ekstremne vrućine postaju nova globalna stvarnost, izvještava Anadolu.
Globalne temperature u 2025. godini rangirane su kao druge ili treće najtoplije u povijesti mjerenja, iza rekordno tople 2024. godine, što naglašava rastuću snagu zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem, potaknutog emisijama stakleničkih plinova.
Znanstvenici su rekli da prirodni ciklusi hlađenja više nisu dovoljni da kompenziraju porast temperature jezgre, a mnoge regije doživljavaju rekordne ili gotovo rekordne razine topline tijekom cijele godine.
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) izjavila je da njezini najnoviji globalni klimatski izgledi pokazuju da će temperature u sljedećih pet godina vjerojatno ostati na rekordnim razinama ili blizu njih, s 80 posto šanse da će barem jedna godina premašiti trenutnu najtopliju godinu u povijesti mjerenja i 70 posto šanse da će petogodišnji prosjek privremeno premašiti 1,5 stupnjeva Celzija iznad predindustrijskih razina.
Prema mnogim studijama i znanstvenim tijelima, učinci klimatskih promjena smatraju se jednom od najvećih prijetnji s kojima se čovječanstvo danas suočava.
Ljetni toplinski valovi 2025.
Ekstremna ljetna vrućina 2025. utjecala je i na zdravlje.
Prema podacima, srpanj je rangiran kao treći najtopliji mjesec u povijesti mjerenja na globalnoj razini.
Europa je zabilježila svoje četvrto najtoplije ljeto u povijesti mjerenja, s intenzivnom vrućinom koncentriranom u zapadnim i južnim područjima. Temperature kopnene površine bile su znatno iznad prosjeka u sjeveroistočnoj Španjolskoj, jugozapadnoj Francuskoj, Balkanu i dijelovima Fenoskandija, s anomalijama koje su na nekim lokacijama dosezale i do šest stupnjeva Celzija.
Prema podacima Meteorološkog instituta, Velika Britanija zabilježila je najtopliji lipanj i drugi najtopliji u zemlji od početka mjerenja 1884. godine.
U Nizozemskoj su u lipnju zabilježene druge najviše temperature od 1901. godine, prema podacima Kraljevskog nizozemskog meteorološkog instituta.
U kolovozu je Španjolska zabilježila najintenzivniji toplinski val ikad, objavila je Državna meteorološka agencija.
Skandinavija, uključujući Finsku, Dansku, Švedsku i Norvešku, zabilježila je produžene toplinske valove u srpnju, s temperaturama znatno iznad sezonskih prosjeka u cijeloj regiji.
Studija istraživača s Imperial Collegea u Londonu i Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu procijenila je oko 24 400 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u 854 europska grada između lipnja i kolovoza.
Oko 68 posto tih smrtnih slučajeva pripisano je klimatskim promjenama, što je efektivno utrostručilo očekivani broj smrtnih slučajeva uzrokovanih ljudskim djelovanjem.
Italija je zabilježila najveći broj smrtnih slučajeva pripisanih vrućini- 4597, a slijede Španjolska s 2841, Njemačka s 1477, Francuska s 1444 i Velika Britanija s 1147. Najteži utjecaji na razini gradova zabilježeni su u Rimu, a slijede Atena, Pariz i Madrid.
Istraživači su rekli da je starija populacija posebno ranjiva, s oko 85 posto žrtava u dobi od 65 ili više godina, dodajući da se smrtni slučajevi povezani s vrućinom često nedovoljno prijavljuju.
Azija
Ekstremne vrućine pogodile su velike dijelove Azije 2025. godine.
Japan je zabilježio jedan od najtoplijih lipnja otkako se vode evidencije 1898. godine, priopćila je Japanska meteorološka agencija, s dugotrajnim toplinskim valovima koji su doveli do porasta slučajeva toplinskog udara i smrtnih slučajeva, posebno među starijim osobama.
Južna Koreja je krajem lipnja izvijestila o rekordnim prosječnim dnevnim temperaturama, najvišim od 1904. godine.
Indija je izdala crvena upozorenja u New Delhiju zbog dugotrajnih vrućina, dok je u Pakistanu temperatura porasla na oko 50 stupnjeva u dijelovima pokrajine Punjab.
U Iranu su vlasti zatvorile javne ustanove u 18 pokrajina kako bi upravljale rastućom potražnjom za energijom uzrokovanom široko rasprostranjenom upotrebom sustava za hlađenje.
Sjeverna Amerika
SAD i dijelovi Sjeverne Amerike doživjeli su teške toplinske valove 2025. godine, uključujući veliki toplinski val u lipnju koji je izložio više od 255 milijuna ljudi ekstremnim temperaturama, s očitanjima koja su često prelazila 38 stupnjeva.
Rekordne vrućine pogodile su Srednji zapad, sjeveroistok, jug i zapad, što je dovelo do tisuća bolesti povezanih s vrućinom.
Centri za kontrolu i prevenciju bolesti rekli su da ekstremne vrućine ostaju vodeći uzrok smrti povezanih s vremenskim uvjetima u SAD-u, a preliminarni podaci iz 2025. potvrđuju najmanje 150 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom diljem zemlje.
Dugotrajne vrućine opteretile su elektroenergetske mreže, infrastrukturu i javnozdravstvene sustave diljem zemlje.
Suše postaju sve češće
Ekstremne vrućine u 2025. godini učinile su suše češćima u mnogim regijama, povećavajući stopu isparavanja.
Iran se suočio s jednom od najgorih vodnih kriza, s jezerom Urmia, nekada najvećim slanim jezerom na Bliskom istoku, koje se dramatično smanjuje i suočava se s periodičnim isušivanjem, s razinama brana u Teheranu i drugim većim gradovima kritično niskima.
Suša je također pogodila Siriju, dijelove Afrike i Južnu Koreju, gdje je grad Gangneung proglašen zonom katastrofe nakon rekordno niske količine oborina.
Izvješće WMO-a o stanju globalnih vodnih resursa upozorilo je na sve neredovitije vodne cikluse obilježene brzim promjenama između poplava i suša.
UN Water navodi da se 3,6 milijardi ljudi trenutno suočava s nedovoljnim pristupom vodi barem jedan mjesec godišnje, a predviđa se da će se taj broj povećati na više od pet milijardi do 2050. godine.
Događaji u 2025. godini istaknuli su ubrzane rizike koje predstavljaju klimatske promjene, s toplinskim valovima, sušama i srodnim krizama koje postaju sve češće, teže i razornije diljem svijeta.
Fenix-magazin/MMD/Anadolu
