U prostranom vrtu Hrvatske kuće u Oltenu u Švicarskoj, u nedjelju, 8. listopada uz sudioništvo brojnih vjernika otkriven je u prirodnoj veličini kip sv. Jeronima, autorski rad hrvatskog kipara Franje Grabovca.
Bio je to autorov posljednji rad, jer ga je nenadana smrt spriječila da doživi otkrivanje ovoga spomenika u Švicarskoj. Radove postavljanja izveo je Toma Šarić, a natpise u mramoru Dubravko Janjić.
Uz molitvu i pjesmu blagoslov kipa predvodio je misionar fra Šimun Šito Ćorić. -Danas, ovdje u vrtu Hrvatske kuće u Oltenu, u spomen ovome kršćanskom velikanu, HKM Solothurn, kao prva i jedina izvan domovine na javnom mjestu postavlja i posvećuje kip sv. Jeronimu u prirodnoj veličini autora Frane Grabovca, kazao je fra Šimun Šito Ćorić.
Popratnu riječ prigodom otkrivanja kipa sv. Jeronimu održao je mr. Frane Vugdelija koji je naglasio kako je sv. Jeronim jedan od najvećih umova i velikana kršćanstva i zapadne civilizacije, „naše gore list“, najznačajnija osoba rođena na hrvatskom tlu.
-Prvi je ovo kip sv. Jeronima na javnom mjestu u prirodnoj veličini među Hrvatima izvan domovine, a uljepšao je ovdje i od Švicaraca posjećivanu vrtnu galeriju u Oltenu s petnaestak drugih umjetničkih radova iz hrvatske narodne i crkvene povijesti. Stoji uz repliku Višeslavove krstionice do djela originalnih kipova akademskih kipara, primjerice, u bronzi kardinala Stepinca i Franje Tuđmana, istaknuo je Vugdelija.
O sv. Jerolimu
Sv Jerolim je rođen oko 340. godine u dalmatinskom gradu Stridonu, u tadašnjem Rimskom carstvu, na tlu današnje Hrvatske. Za cijeloga života sv. Jeronim je ostao i smatrao se Dalmatincem. Zbog svoje nagle, žustre naravi, znao je moliti “Parce mihi Domine, quia Dalmata sum – Oprosti mi Gospodine jer sam Dalmatinac”. Od 386. do smrti 30. rujna 420. godine upravljao je samostanom u Betlehemu, živio pustinjačkim životom, bavio se pisanjem i prevođenjem. Crkva svakog 30. rujna slavi blagdan sv. Jeronima.
Osim navedenog, sv.Jeronim je bio i veliki znanstvenik, teolog, egzeget, i književnik. Svojim teološkim i književnim opusom zadužio čitavo čovječanstvo, posebno kršćanstvo i zapadnu civilizaciju. Njegova najveća zasluga je sto je sve tekstove Biblije s izvornih jezika, aramejskoga, hebrejskoga, grčkoga, preveo na latinski, te je taj prijevod pod nazivom Vulgata ostao do danas službeni prijevod za cijelu Crkvu. Proglašen je crkvenim ocem i naučiteljem. To je najveća titula koju Crkva daje jednoj osobi. A takvih je mali broj (svega 30).
Kroz dugu povijest, kako u europskoj i svjetskoj, tako i hrvatskoj likovnoj umjetnosti i književnosti (Marko Marulić, Petar Zoranić, Tin Ujević, i dr.), nema stoljeća u kojemu nije ostalo traga o sv. Jeronimu i njegovu djelu…. U Rimu postoji Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima, a također i crkva njemu posvećena. Za 1600. Obljetnicu njegove smrti, Katolicki bogoslovni fakultet u Splitu utemeljio je Centar za istraživanje djela i misli sv. Jeronima – Hieronymianum.
Nakon otkrivanja spomenika sv. Jeronimu, gosti i uzvanici su bili su počašćeni bogatom ponudom jela i pića te se družili u organizaciji vodstva “Boćarskog kluba Olten” na čelu sa Milanom Briševcem i društvom. Pobjednici u boćanju bili su Luka Stanković i Jure Rajič.
Fenix-magazin/SIM
