Početkom sljedećeg tjedna krenut će cijepljenje stoke protiv bedrenice, svi ljudi koji su došli u kontakt sa zaraženom stokom primit će odgovarajuću terapiju, a bit će utvrđen i bedrenički distrikt – područje u kojem postoje jasno propisana ograničenja vezana uz premještanje životinja, njihovo hranjenje i cijepljenje, rečeno je u subotu na izvanrednoj konferenciji za novinare.
Hrvatski veterinarski institut (HVI) izvijestilo je u petak navečer da je potvrđen slučaj bedrenice u Hrvatskoj i to na području općine Vrlika.
Prva sumnja na pojavu zarazne bolesti životinja u naselju Maovice na području općine Vrlika zaprimljena je 7. srpnja 2025. Temeljem informacije o iznenadnom uginuću goveda bez ikakvih vidljivih kliničkih znakova oboljenja, ovlašteni veterinar izvršio je klinički pregled životinja u stadu te lešinu uginule životinje uputio na daljnje uzorkovanje radi isključivanja bakterioloških i virusnih bolesti.
Do petka, 18. srpnja 2025. sa svih objekata na kojima su posjednici prijavili uginuća životinja provedeni su u više navrata klinički pregledi životinja, razudba i patoanatomska dijagnostika te potrebna uzorkovanja. U petak 18. srpnja pristigao je jedini do sada pozitivan nalaz na bedrenicu, naveli su iz veterinarskog instituta.
Krizna situacija
S obzirom na potvrđenu zarazu, kako je rečeno na konferenciji za novinare veterinarskog instituta, očekuju se hitne mjere Uprave za veterinarstvo, uključujući naredbu o cijepljenju stoke (goveda, konja, ovaca, koza), ali i profilaktičko liječenje ljudi koji su bili u kontaktu s oboljelim životinjama. Mjere uključuju zabranu premještanja stoke, zadržavanje u ograđenim prostorima, odvajanje sumnjivih životinja, dezinfekciju prostora i opreme, kao i korištenje zaštitne odjeće i rukavica.
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić rekao je da je to krizna situacija te da ne može ni zamisliti kako je stočarima sada. Vjeruje da im je svaki dan dug kao godina i pozvao ih je da vjeruju institucijama.
Podsjetio je kako je prva prijava zarazne bolesti bila 7. srpnja, a jučer je došao prvi pozitivan nalaz. Žao mu je, kako je kazao, što nisu ranije došli do te informacije, ali sada napokon mogu postupati temeljem potpune slike, koju dosad nisu imali.
Kazao je i da će se analizirati reakcija svih nadležnih tijela kako bi se vidjelo što se moglo učiniti bolje. “Pritisak na sustav je izuzetno velik i sada nije trenutak za upiranje prstom, to nikome neće pomoći”, rekao je Vlajćić napominjući kako sve karike u lancu ulažu napore da se situacija riješi. Pozvao je stočare na strpljenje te naglasio kako je bitno “da svi zajedno hladne glave nastavimo surađivati s institucijama”.
Ravnateljica Hrvatskog veterinarskog instituta (HVI) Andrea Humski istaknula je da prvi nalazi nisu ukazivali na prisutnost bolesti, jer su lešine već tada bile u lošem stanju, što može zamaskirati kliničku sliku.
Prva je lešina, kako je navela, zaprimljena 7. srpnja i ništa nije upućivalo na bedrenicu, zbog čega su uzorci poslani na toksikološku analizu. Ukupno je pregledano 13 uzoraka, a svi su do posljednjeg bili negativni. Naglasila je kako prikaz bolesti može biti zamaskiran ako su životinje prethodno liječene antibioticima ili ako su lešine u poodmakloj fazi raspadanja.
Proizvodi zaraženih životinja ne mogu se koristiti
Ravnateljica Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Tatjana Karačić je kazala kako će se odrediti bedrenički distrikt i krenuti sa cijepljenjem. Nije preporučljivo cijepiti životinje u cijeloj državi, a u bedreničkim distriktima postoje jasno propisana ograničenja vezana uz premještanje životinja, njihovo hranjenje i cijepljenje.
Proizvodi zaraženih životinja, meso i mlijeko, kako je navela, ne mogu se koristiti. Nakon provedbe cijepljenja i i stjecanja imuniteta, što po prilici traje mjesec dana, moći će se koristiti. Čim se posumnja na zaraznu bolest, automatski se zabranjuje i promet životinjama, kao i upotreba svih proizvoda životinjskog podrijetla. Te mjere stupaju na snagu odmah i odnose se na sve dok se ne isključi mogućnost zaraze, kazala je.
Istaknuto je kako bedrenica nije bolest kategorije A, nema usmrćivanja, već se provode cijepljenja kopitara na području na kojemu će se proglasiti bedrenički distrikt. Prvo će se provesti cijepljenje na prostoru gdje je utvrđena bedrenica, a onda i na okolnim prostorima i to od idućeg tjedna, a praksa će se nastaviti idućih deset godina. Riječ je o preventivnom cjepivu, a one životinje koje su već zaražene uginut će jer liječenje nije moguće, rečeno je.
Karačić je kazala i kako iz iskustva s Lonjskog polja, gdje se životinje redovito cijepe, nema informacija o pojavi bedrenice kod ljudi, osim u slučajevima kada su bili u izravnom kontaktu s bolesnim životinjama ili mesom zaraženih životinja. Ljudi tamo žive, rade i bave se poljoprivredom, ali nemamo podataka koji bi ukazivali na širenje bolesti među općom populacijom ljudi, rekla je.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak je rekao kako je bedrenica bolest koja je zajednička životinjama i ljudima, ali nije jako zarazna i prenosi se izravnim kontaktom.
Naveo je kako su njihovi djelatnici odmah izašli na teren, kontaktirali sve osobe koje su bile u doticaju sa zaraženom životinjom, i poduzeli sve potrebne mjere.
Na konferenciji za novinare je rečeno i kako su u tijeku epidemiološka istraživanja da se vidi kako je bolest došla na navedeno područje. Tek nakon završetka istraživanja moći će se pokrenuti postupci protiv osoba koje su kršile propise.
Što je bedrenica?
Kako navodi Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane bedrenica je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Bacillus anthracis koja stvara spore.
Kod preživača bolest ima brzi tijek i najčešće se očituje iznenadnim uginućem bez pojave jače uočljivih znakova bolesti. Kod nekih životinja može se prije uginuća primijetiti teturanje, drhtanje, probavni poremećaji te otežano disanje. Lešina se nakon smrti brzo nadima, a iz tjelesnih otvora može se cijediti nezgrušani tamni krvavi iscjedak.
Životinje se zaraze bedrenicom unosom hrane (trava, sijeno) kontaminirane sporama ili udisanjem spora. Nakon uginuća zaražene životinje bakterija pri dodiru s kisikom stvara spore. Spore koje onečiste okoliš vrlo su otporne na vanjske uvjete i mogu ostati u tlu desetljećima, u vodi preživjeti do dvije godine te su vrlo otporne na toplinu, hladnoću, dezinficijense i duga sušna razdoblja. Prijenos bolesti između životinja nije dokazan.
Bedrenica u ljudi, ovisno o načinu zaražavanja, može izazvati tri oblika bolesti: kožni antraks (najčešći oblik), plućni (inhalacijski) antraks i crijevni (intestinalni) antraks. Koji su simptomi kod ljudi?
Kožna bedrenica (crni prišt): tamne, bezbolne ranice koje se pojave 3 do 10 dana (obično između 5 i 7 dana) nakon izlaganja zarazi. Može se javiti i oteklina okolnog tkiva, a rjeđe i druge komplikacije. Promijene se uglavnom javljaju na izloženim dijelovima tijela prilikom kontakta sa životinjama (ruke, vrat, lice). Uspješno se liječi antibioticima.
Inhalacijski (plućni) antraks: početni simptomi slični gripi, nakon nekoliko dana poteškoće s disanjem sve do ozbiljne i teške bolesti s razvojem šoka, javlja se najčešće je između 1 i 5 dana, ali može i do 60 dana nakon udisanja uzročnika. Neliječena bolest ima visoku smrtnost.
Crijevni antraks: bolovi u trbuhu, povišena tjelesna temperatura 3 do 7 dana nakon gutanja uzročnika. Kao i kod plućnog antraksa, ovo je ozbiljna bolest koja ima visoku smrtnost. Crijevni i plućni antraks su izrazito rijetke, navode iz Uprave za veterinarstvo te napominju da se liječenje provodi na preporuku liječnika odgovarajućim antimikrobnim pripravcima.
Fenix-magazin/MMD/Hina
