Generalni konzulat RH u Düsseldorfu u subotu 04. lipnja 2022. godine upriličio je u okviru Sveučilišta Heinrich Heine tj. sveučilišnog dvorca Mickeln svečani domjenak povodom Dana državnosti Republike Hrvatske.
Pozivu generalnog konzula doc. dr. sc. Ivana Bulića odazvao se značajan broj predstavnika političkog, gospodarskog i kulturnog života njemačke Savezne države Sjeverne Rajne Vestfalije (NRW). Među njima su nazočili državna tajnica u Staatskanzlei NRW-a dr. Marzena Kloka-Kohnen, Gradonačelnik grada Düsseldorfa gospodin Josef Hinkel koji se nazočnima obratio i prigodnim govorom te Gradonačelnik grada Essena gospodin Robert Jelinek. Pozivu se odazvao i značajan broj predstavnika diplomatskog zbora akreditiranog u NRW-u pa je sukladno navedenom govor održao i doajen konzularnog zbora poljski generalni konzul gospodin Jakub Wawrzyniak.
Svečanost je započela izvođenjem himni Republike Hrvatske i SR njemačke u izvedbi Kvarteta Gubec nakon čega je uslijedio govor generalnog konzula doc. dr. sc. Ivana Bulića iz kojeg izdvajamo:
Ove godine obilježavamo 30 godina od međunarodnog priznanja RH. Dakle, prije 30 godina Hrvatska je stekla državnost te ostvarila punu afirmaciju u okviru međunarodne zajednice. Dogodilo se to na način da su 15. siječnja 1992. godine sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice (EZ) priznale Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu. Tijekom procesa priznavanja presudnu ulogu odigrale su SR Njemačka i Sveta Stolica. I danas trideset godina poslije Republika Hrvatska i SR Njemačka imaju dobre i kvalitetne vanjskopolitičke odnose što se očituju u gospodarskim odnosima i turizmu. Potvrdilo se to i humanitarnom pomoći vlade NRW-a nakon potresa u Hrvatskoj te obrnuto pomoći Hrvata organiziranim u Hrvatskim katoličkim misijama poplavom pogođenim područjima NRW-a.
I danas, trideset godina poslije Hrvati i Nijemci upućeni su jedni na druge, svojom voljom i svojim izborom, dijeleći zajedničke vrijednosti.
Hrvatska ne zaboravlja svoje prijatelje. Ne zaboravlja silan angažman Svete Stolice i svetog pape Ivana Pavla II, pape Poljaka koji je Hrvate razumio i iskazivao im ljubav, ljubav koju su mu Hrvati uzvraćali, pape Wojtyle koji nas je dobro razumio jer je i sam proživio komunističku diktaturu. Stoga nam je i pomogao da se iz nje izvučemo. Spomenuto izvlačenje iz neprirodnog društvenog uređenja i neprirodne zajednice nije bilo lako. Hrvatska je u konačnici bila suočena s nametnutim ratom. Morala se braniti i obranila se od osvajača. U stvari, bio je to ključan trenutak, jer bez njega ne bi bilo ni priznanja. Stoga smo i danas, mi u Hrvatskoj, u stanju razumjeti što znači braniti se od silnika.
Prve zemlje koje su još 1991. priznale Republiku Hrvatsku bile su zemlje koje i same tada nisu bile međunarodno priznate – među njima i Ukrajina. S Ukrajinom nas dakle povezuje bliskost u presudnim trenucima. Kako prije 30 godina Ukrajina Republiku Hrvatsku tako i Republika Hrvatska u današnjim teškim vremenima ne zaboravlja ni Ukrajinu.
Danas, 30 godina poslije Republika Hrvatska članica je Europske unije i NATO saveza. Da bi se navedeno ostvarilo bilo je nužno da se Hrvatska iz balkanskog geopolitičkog političkog okruženja vrati u svoj prirodni – srednje-europski civilizacijski kontekst.
U današnje vrijeme, 30 godina poslije, Republika Hrvatska jamac je stabilnosti i razumne politike u jugoistočnoj Europi. Sukladno međunarodno prihvaćenim obvezama, mislim na Daytonski sporazum, vodi brigu o zajamčenim pravima hrvatskog naroda u BiH. Hrvatskom narodu u BiH zajamčena je konstitutivnost. Od navedene činjenice i svih prava koji iz nje proizlaze hrvatska vanjska politika neće odustati.
Dakle, vodeći se načelima međunarodnog prava i općeljudskim te kršćanskim vrijednostima svima nama želim sretan Dan državnosti Republike Hrvatske.
Na kraju obraćanja generalni konzul dr. Bulić zahvalio su podupirateljima svečane manifestacije, Kvartetu Gubec koji je za ovu prigodu stigao iz Hrvatske te nazočne pjesmom vodio svim krajevima Lijepe naše. Zahvala je upućena i voditeljima Hrvatskih katoličkih misija koji svakodnevno vode brigu kako o duhovnoj tako i o identitetskoj odrednici Hrvatica i Hrvata. U konačnici je naglasio posebnu zahvalu hrvatskim braniteljima koji su nam omogućili stjecanje države, dakle upravo činjenice koju danas slavimo te podsjetio na govor prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana izrečenog tijekom Hrvatskog proljeća koji glasi: „Stjepan Radić je govorio da treba njegovati svoju hrvatsku zastavu jer tuđa zastava je uvijek znak tuđeg gospodstva. Pod tuđom zastavom, govorio je Stjepan Radić, ne ide se ni u svatove ni u rat. A naša hrvatska znamenja, hrvatski grb i hrvatska zastava znak su opstojnosti hrvatskog naroda na ovome tlu – jer naša je majka naša hrvatska domovina“.
Doajen Wawrzyniak u svom je govoru podsjetio na sličnosti i poveznice između hrvatskog i poljskog naroda, poglavito antikomunističko opredjeljenje kako hrvatskog tako i poljskog naroda te istovjetnu ljubav pape Ivana Pavla II.
Nakon službenog dijela programa uslijedilo je prigodno druženje uz pjesmu i razgovor kako u prostorijama dvorca Mickeln tako i u impresivnoj okruženju koji ga okružuje.
Fenix-magazin/IK/Z. Bosnić
