Norveška se želi zaštititi od priljeva izbjeglica ogradom na granici s Rusijom.
Prema riječima ministrice pravosuđa Emilie Enger Mehl, granična bi ograda trebala imati odvraćajući učinak, rekla je ona u intervjuu za javni servis NRK. Na to ju je potaknula 200 km duga, visoka i stabilna ograda koju je Finska izgradila na 1.340 km dugoj zajedničkoj granici s Rusijom. Ogradu je prethodno pregledala i ministrica pravosuđa.
Protiv Putinovih izbjeglica: Norveška razmišlja o izgradnji 200 kilometara ograde
“Granična ograda je vrlo zanimljiva, ne samo zato što ima odvraćajući učinak, već i zato što je opremljena senzorima i tehnologijom koja može otkriti ljude koji se kreću u blizini granice”, rekla je ministrica Mehl. Prema njezinim riječima radi se o mjeri koja bi se mogla odnositi na cijelu granicu ili dio granice. Ali postoje daljnja razmatranja. “Razmatramo nekoliko mjera. To uključuje osoblje, ograde, nadzor granice i mjere oko granične postaje Storskog za upravljanje prometom”, kaže ona.
Norveška ne želi ponavljanje azilantske krize iz 2015
Norveška vlada želi spriječiti ponavljanje događaja iz 2015. Kao rezultat azilantske krize u Storskom 2015., kada je iz Rusije stiglo 5.000 ljudi, iduće je godine na norveškoj graničnoj postaji podignuta ograda duga 200 metara i visoka 3,5 metara. Bilo je sličnih slika u Finskoj prošle godine, navodi NRK. U studenom je više od 600 ljudi stiglo u Finsku iz Rusije bez valjanih putnih dokumenata na temperaturama od minus 20 stupnjeva. Finske vlasti pretpostavljaju da je tražitelje azila onamo trgovala susjedna država kao odgovor na njezin ulazak u NATO.
Finska je odgovorila zatvaranjem svojih granica Rusiji. U srpnju je zemlja također donijela zakon koji ovlašćuje granične službenike da šalju tražitelje azila natrag u Rusiju. Postoji i bojazan da bi moglo doći do ilegalnih prelazaka granice iz Rusije. Prošle godine policija je izvijestila da su od početka rata u Ukrajini bila samo tri ilegalna prelaska granice iz Norveške u Rusiju.
Arild Moe, viši istraživač na Institutu Fridtjof Nansen, također je razgovarao s NRK-om i vjeruje da je prijetnja Norveškoj od ilegalnih prelazaka granice savladiva. Uostalom, norveško-ruska granica leži u području koje je s ruske strane jako militarizirano. To se područje u Rusiji smatra vrlo osjetljivim.
Norveška također pooštrava zakone o azilu protiv izbjeglica iz Ukrajine
Ova skandinavska država nedavno je postrožila svoje zakone o azilu. Izbjeglice iz Ukrajine više neće automatski dobivati azil. Vlada u Oslu objavila je u petak da će se sada odluke donositi od slučaja do slučaja za Ukrajince koji dolaze sa zapada zemlje. Zapad Ukrajine, koji je napala Rusija, daleko je od fronte pa ga norveške vlasti općenito smatraju sigurnim. Ukrajincima iz šest zapadnih regija zemlje, kao što je Lavov, sada će se pojedinačno razmatrati zahtjevi za azil.
Fenix-magazin/DP/MMD
